Kronova bolest utiče na vaš gastrointestinalni trakt, što dovodi do simptoma poput dijareje i krvave stolice. Promene u ishrani i lekovi mogu vam pomoći da kontrolišete neke simptome. Međutim, većina ljudi će na kraju morati da se podvrgne hirurškom zahvatu. Statistički gledano, 75% ljudi koji boluju od Kronove bolesti će morati da se operiše u jednom trenutku.
Statistički podaci su za ne poverovati, bar kad je Kronova bolest u pitanju. Prema izveštaju Batuta, godišnje se na teritorije Srbije dijagnostikuje preko 9.000 novih obolelih od Kronove bolesti. Što pripomaže brojci i stavlja bolesti sistema za varenje u sam vrh svih oboljenja. Primera radi, oko 780.000 Amerikanaca je obolelo od Kronove bolesti, prema Fondaciji za Kronovu bolest i kolitis Amerike.
Potrebno je više istraživanja o Kronovoj bolesti. Naučnici nisu sigurno kako počinja, ko će najverovatnije da je razvije i kako je najbolje lečiti. Iako su postignuti značajni napreci u lečenju u poslednje tri decenije, još uvek nije dostupan lek za potpuno izlečenje.
Opseg težine Kronove bolesti je od blage do totalno onesposobljavajuće. Simptomi variraju i mogu se menjati tokom vremena. U teškim slučajevima, bolest može dovesti do životno ugrožavajućih pogoršanja i komplikacija.
Ako bolujete od ove bolesti bićete konstantno glavni a nećete smeti da jedete svu hranu i to će biti ograničeno. Svaka aktivnost će zahtevati blizinu toaleta, dok bolovi u stomaku neće prestajati skoro nikad.
U ovom članku ćemo detaljno opisati simptome Kronove bolesti, dijagnostiku, uzroke, plan ishrane, kao i iskustva obolelih od Kronove bolesti.
Šta je Kronova bolest?
Kronova bolest je medicinsko stanje koje izaziva upalu, oticanje i iritaciju bilo kod dela digestivnog trakta (gastrointestinalni trakt). Najčešće pogođeni deo je kraj tankog creva, nazvan ileum. Gastrointestinalni trakt je niz šupljih organa spojenih u dugačku, uvijeno crevo od usta do anusa. Čine ga usna duplja, jednjak, ždrelo, želudac, dvanestopalačno crevo, tanko i debelo crevo sa analnim kanalom. Pokretanje mišića u digestivnom traktu, zajedno sa oslobađanjem hormona i enzima, omogućava varenje hrane.
Kronova bolest se javlja tako što se upala proteže duboko u unutrašnjost pogođenog dela digestivnog trakta. Oticanje može izazivati bol i dovesti do čestog pražnjenja creva, što rezultira dijarejom. Hronična (dugotrajna) upala može proizvesti ožiljno tkivo koje se nakuplja unutar creva i stvara suženja prolaza. Suženje je suženi prolaz koji može usporiti kretanje hrane kroz creva, izazivajući bol i grčeve.
Kronova bolest je inflamatorna bolest creva, što je opšti naziv za bolesti koje izazivaju upalu i iritaciju u crevima. Kronova bolest može biti teška za dijagnozu jer su simptomi slični drugim crevnim poremećajima, kao što su ulcerozni kolitis, sindrom iritabilnog kolona i druge upalne bolesti creva. Na primer, ulcerozni kolitis i Kronova bolest izazivaju bol u stomaku i dijareju.
Kronovu bolest takođe nazivaju ileitis ili enteritis. Kronova bolest nema leka, ali terapije mogu značajno smanjiti znakove i simptome bolesti, čak i dovesti do dugotrajne remisije i zaceljivanja upale. Uz odgovarajući tretman, mnogi ljudi sa ovom bolešću mogu normalno funkcionisati.
Vrste Kronove bolesti
Kronova bolest može uticati na bilo koji deo vašeg digestivnog trakta, od usta do anusa. Najčešće uzrokuje upalu u vašem tankom i debelom crevu. Vrste Kronove bolesti su:
- Ileokolitis, upala u vašem donjem tankom crevu i delu debelog creva. Ileokolitis je najčešći tip Kronove bolesti.
- Kolitis je upala sluznice debelog creva
- Ileitis je otok i upala u tankom crevu (ileumu)
- Gastroduodenalna Kronova bolest je upala i iritacija koja pogađa želudac i gornji deo tankog creva (duodenum)
- Jejunitis, oblasni delovi upale se nalaze u gornjoj polovini tankog creva (jejunum)
- Perinalna bolest je upala anusa, što može uzrokovati fistule i apscese
Kronova bolest simptomi
Kronova bolest može zahvatiti bilo koji deo vašeg tankog ili debelog creva. Može uključivati više segmenata ili može biti kontinuirano. Kod nekih ljudi, bolest je samo u kolonu, koji je deo debelog creva.
Simptomi Kronove bolesti mogu varirati od blagih do teških. Obično se razvijaju postepeno, ali ponekad se mogu naglo pojaviti, bez upozorenja. Takođe možete imati periode kada nemate nikakve znakove ili simptome. Takvo stanje se naziva remisija.
Najčešći simptomi Kronove bolesti su bol u stomaku, često u donjem desnom delu i proliv. Takođe može doći do rektalnog krvarenja, gubitka težine i groznice. Krvarenje može biti ozbiljno i trajno. Može dovesti do anemije, stanja u kojem je broj ili veličina crvenih krvnih zrnaca manji od normalnog. Što znači da se ćelijama tela prenosi manje kiseonika. Raspon i ozbiljnost simptoma varira. Kronova bolest simptomi:
- Groznica
- Proliv (dijareja)
- Umor
- Krv u stolici
- Bolovi i grčevi u stomaku
- Ranice i plikovi u ustima (afte)
- Smanjeni apetit i gubitak težine
- Bol ili suva koža u blizini ili oko anusa zbog upale tunela u koži (fistule)
- Zatvor (Opstipacija)
Ljudi sa teškim oblikom Kronove bolesti mogu imati simptome van crevnog trakta. Najčešće se javlja upala kože, očiju i zglobova, upala jetre ili žučnih kanala, bubrežni kamenac, nedostatak gvožđa i zaostajanje u rastu ili seksualnom razvoju kod dece.
Ukoliko imate bilo koji od ovih simptoma, najbolje je da posetite svog lekara kako bi uspostavili dijagnozu i terapiju. Ne čekajte da se simptomi pogoršaju već odmah zakažite kod lekara ako imate bol u stomaku, krv u stolici, mučninu i povraćanje, proliv koji traje veoma dugo, neobjašnjiv gubitak telesne težine ili groznicu u kombinaciji sa ovim simptomima.
Asimptomatska Kronova bolest
Da, moguće je imati Kronovu bolest bez simptoma. Kronova bolest je najčešće asimptomatska kod osoba kod kojih je ova bolest zahvatila dvanaestopalačno crevo (duodenum) ili želudac. Oni mogu da prođu bez ikakvih simptoma. Međutim, vremenom se simptomi mogu javiti u vidu bola tokom jela, ovaj bol se emituje u gornjem delu stomaka. Jedini simptomi koji se javljaju na primer kod dece i starijih osoba su gubitak težine i povišena telesna temperatura.
Upala u digestivnom traktu se obično otkriva dijagnostičkim postupcima, poput endoskopije ili kolonoskopije. Ali ne zbog sumnje na Kronovu bolest već iz drugih razloga. Doktori obično pacijente kod kojih je dijagnostikovana asimptomatska Kronova bolest, ne leče ali ih dalje prate i obaveštavaju o simptomima.
Kronova bolest uzroci
Zašto se javlja Kronova bolest, još uvek nije jasno. Tačan uzrok nije poznat, ali istraživači veruju da je Kronova bolest rezultat abnormalne reakcije imunološkog sistema organizma. Normalno, imunološki sistem štiti ljude od infekcija tako što identifikuje i uništava bakterije, viruse ili druge potencijalno štetne strane supstance. Istraživači veruju da u Kronovoj bolesti imunološki sistem napada bakterije, hranu i druge supstance koje su zapravo bezopasne ili korisne. Tokom ovog procesa, bele krvne ćelije se nakupljaju u sluznici creva, što dovodi do hronične upale, formiranja čira ili rana i oštećenja creva.
Istraživači su otkrili da su visoki nivoi proteina koji se proizvodi imunološkim sistemom, nazvanog faktor nekroze tumora (TNF), prisutne kod ljudi sa Kronovom bolešću. Međutim, istraživači ne znaju da li povećani nivoi TNF-a i abnormalno funkcionisanje imunološkog sistema uzrokuju ili su posledica Kronove bolesti. Međutim, istraživači su otkrili da upala koja se vidi u gastrointestinalnom traktu kod ljudi koje je napala Kronova bolest uključuje nekoliko faktora. Najčešći faktori su geni koje je osoba nasledila, njen imunološki sistem i okolina.
Znači da mogući uzroci pojave Kronove bolesti mogu biti:
- Imunološki sistem
- Nasleđena bolest
- Uticaj okoline
Kako se otkriva Kronova bolest?
Lekar bi trebao da obavi detaljan fizički pregled i da vam zakaže nekoliko analiza kako bi dijagnostikovao Kronovu bolest. Za početak najosnovniji testovi mogu pokazati prve naznake. Osnovni testovi su:
- Laboratorijska analiza krvi
- Urinokultura
- Korpokultura (uzorak stolice)
Laboratorijska analiza krvi se može koristiti da se otkrije anemija izazvana krvarenjem. Analiza krvi takođe može otkriti visok broj belih krvnih zrnaca, što je znak upale ili infekcije negde u telu. Krv se uzima u ordinaciji zdravstvene ustanove i šalje u laboratoriju na analizu.
Analiza stolice se često radi kako bi se isključili drugi uzroci bolesti gastrointestinalnog trakta, kao što je infekcija. Analiza stolice takođe može pokazati da li ima krvarenja u crevima. Analiza stolice se vrši tako što se uzorak fecesa u posudici donosi u laboratoriju.
Dodatne analize se obično izvode u bolnici kod doktora specijaliste. Ove analize obavlja gastroenterolog, lekar specijalista za bolesti digestivnog trakta. Radiolog će obaviti snimanja i pročitati medicinsku sliku. Ovakve analize se vrše najčešće kada postoji direktna sumnja da je prisutna Kronova bolest ili tek posle prethodno navedenih analiza. Sledeće analize su:
- Kolonoskopija
- Fleksibilna sigmoidoskopija
- Biopsija creva
- Gastroskopija
- Laparoskopija
- CT skener
- Magnetna rezonanca
- Barijumski test (Radiografija tankog i debelog creva)
Kolonoskopija i fleksibilna sigmoidoskopija
Kolonoskopija i fleksibilna sigmoidoskopija su procedure koje se koriste kako bi se pomoglo u dijagnostici Kronove bolesti. One takođe omogućuju lekaru da utvrdi koliko je zahvaćen gastrointestinalni trakt.
Kolonoskopija je najčešće korišćena procedura za specifično dijagnostikovanje Kronove bolesti. Kolonoskopija se koristi za pregled ileuma, rektuma i celog debelog creva.
Fleksibilna sigmoidoskopija se koristi za pregled samo donjeg dela debelog creva i rektuma.
Za obe procedure, lekar ili tehničar će dati pisane ili usmene instrukcije pacijentu. Instrukcije se odnose na pripremu creva koje treba uraditi pre testa. Pacijentu se može savetovati dijeta sa čistim tečnostima (voda) 1 do 3 dana pre testa. Laksativ može biti neophodan noć pre testa, kako bi se creva ispraznila. Doktor može predložiti i jedan ili više klistira noć pre i oko 2 sata pre testa.
Kod obe procedure, pacijent leži na stolu dok doktor umetne fleksibilnu cev u anus. Mala kamera na cevi šalje video sliku unutrašnjosti creva na računarski ekran. Doktor može videti upalu, krvarenje ili čireve na zidovima debelog creva. Doktor takođe može izvršiti biopsiju tako što će odseći malo tkiva sa unutrašnjosti creva. Osoba neće osetiti biopsiju. Lekar će pogledati tkivo pod mikroskopom da bi potvrdio dijagnozu. Za kolonoskopiju se obično prepisuje blagi sedativ i možda analgetik kako bi se pacijent opustio.
Grčevi ili nadimanje se mogu javiti prvog sata nakon procedure. Vožnja automobila nije dozvoljena 24 sata nakon kolonoskopije kako bi sedativi izašli iz sistema. Pre zakazanog termina, obavezno obezbedite prevoz za povratak kući. Sledećeg dana se očekuje potpuni oporavak.
Rendgenska tehnika
CT skeniranje (računarska tomografija) koristi kombinaciju rendgenskih zraka i računarske tehnologije za stvaranje trodimenzionalnih slika. Za CT skeniranje osoba može dobiti rastvori za piće i injekciju specijalnog kontrastnog sredstva. CT skeniranje zahteva da osoba leži na stolu koji klizi u uređaj u obliku tunela gde se uzimaju snimci. CT skenovi se mogu koristiti za pomoć pri dijagnozi Kronove bolesti. Kada su u pitanju deca, doktor može dati sedativ kako bi im pomogli da zaspe i kako bi sprečili napad panike od uskog, zatvorenog prostora.
Gornja GI Serija (Barijumski test) može biti urađena kako bi se pregledalo tanko crevo kod sumnje da postoji Kronova bolest. Nije dozvoljeno jelo i piće 8 sati pre postupka. Tokom postupka, osoba će stajati ili sedeti ispred rendgenskog aparata i piti barijum, krečnastu tečnost. Deci se može da ti sedativ kako bi im pomogli da zaspe tokom testa. Deca koja su sedirana će ležati na stomaku tokom testa. Barijum oblaže tanko crevo, čineći znakove Kronove bolesti jasnije vidljivim na rendgenskim snimcima.
Osoba može doživeti nadimanje i mučninu nakon testa. Nekoliko dana nakon testa, barijumski rastvor u gastrointestinalnom traktu uzrokuje da stolica bude bela ili svetle boje. Zdravstveni radnik će pružiti specifične instrukcije o ishrani i piću nakon testa.
Donja GI Serija može biti urađena kako bi se pregledalo debelo crevo. Zdravstveni radnik može pružiti pisane ili usmene instrukcije za pripremu creva. Uputstva su slična kao kod kolonoskopije. Prilikom ovog postupka, pacijent će ležati na stolu dok doktor umeće fleksibilnu cev u anus. Debelo crevo se puni barijumom, čineći znakove Kronove bolesti jasnije vidljivim na rendgenskim snimcima.
Faktori rizika
Kronova bolest podjednako pogađa muškarce i žene i čini se da se javlja porodično. Osobe koje imaju Kronovu bolest mogu imati biološkog srodnika da nekim oblikom ove bolesti. Kronova bolest se javlja kod ljudi svih uzrasta, ali najčešće između 13. i 30. godine. Muškarci i žene koji puše imaju veću verovatnoću da će razviti Kronovu bolest u poređenju sa nepušačima. Faktori rizika za Kronovu bolest mogu uključivati:
Starost. Kronova bolest može da se javi u bilo kojoj životnoj dobi, ali je verovatnije da ćete razviti ovaj poremećaj kada ste mladi. Većina ljudi koji razviju Kronovu bolest dobiju dijagnozu pre tridesete godine.
Porodična istorija. Imate veći rizik ako imate bliskog srodnika, poput roditelja, brata ili sestre koji ima ovu bolest. Čak 1 od 5 osoba sa Kronovom bolešću ima člana porodice koji takođe ima ovu bolest.
Pušenje cigareta je najvažniji faktor rizika koji se može kontrolisati za razvoj Kronove bolesti. Pušenje takođe dovodi do težeg oblika bolesti i većeg rizika od hirurškog lečenja. Ukoliko pušite, važno je da prestanete. Nesteroidni antiinflamatorni lekovi. To uključuje ibuprofen, naproksen, diklofenak i druge. Iako ne izazivaju Kronovu bolest, mogu dovesti do upale creva koja pogoršava stanje koje izaziva Kronova bolest.
Etnička pripadnost. Iako Kronova bolest može da pogodi bilo koju etničku grupu, belci imaju najveći rizik. Posebno osobe istočnoevropskog (aškenaskog) jevrejskog porekla. Međutim, incidencija Kronove bolesti raste među crnom stanovništvu koji žive u Severnoj Americi i Ujedinjenom Kraljevstvu. Kronova bolest sve češće se primećuje i među populacijom Bliskog istoka.
Da li je Kronova bolest izlečiva?
Nažalost, trenutno ne postoji lek za Kronovu bolest i ne postoji jedan tretman koji deluje kod svih pacijenata. Kronova bolest je identifikovana još 1932. godine, veoma je čudno što posle skoro jednog celog veka nemamo lek. A nisu poznati ni uzročnici.
Lekar koji konstatuje Kronovu bolest ima samo dva cilja. Prvi cilj je pružanje tretmana koji smanjuje upalu. S obzirom da upala izaziva simptome, smanjenje upale će olakšati pacijentu. Drugi cilj je poboljšanje dugoročnih prognoza ograničavanjem komplikacija. U najboljim slučajevima ovo može dovesti ne samo do olakšanja simptoma već i do dugoročne remisije.
Ukoliko se dogodi da se simptomi ne smiruju, a bolest se komplikuje vremenom, jedino rešenje je operacija. Čak dve trećine obolelih od Kronove bolesti do kraja života uradi operaciju i reši se obolelog dela creva.
Kronova bolest lečenje
Lečenje Kronove bolesti može uključivati lekove, hirurgiju, suplementaciju ishrane ili kombinaciju svih ovih opcija. Ciljevi tretmana su kontrola upale, ispravljanje nutritivnih deficita i olakšanje simptoma kao što su abdominalni bol, dijareja i rektalno krvarenje. Kronova bolest se leči na način koji zavisi od lokalizacije, ozbiljnosti i komplikacija.
Tretman može pomoći u kontroli Kronove bolesti i učiniti recidive manje učestalim, ali lek za sada ne postoji. Osoba sa Kronovom bolešću može zahtevati dugotrajnu medicinsku negu i redovne posete lekaru radi praćenja stanja. Neki ljudi imaju dugotrajne periode remisije. Može se desiti da su godinama oslobođeni simptoma. Međutim, nije moguće predvideti kada će remisija nastupiti ili kada će se simptomi ponovo pojaviti. Ovakav promenljiv obrazac bolesti otežava da se sa sigurnošću utvrdi da li je tretman pomogao pacijentu.
I pored mogućih hospitalizacija i potrebe za dugotrajnim uzimanjem lekova, većina ljudi sa Kronovom bolešću ima ispunjen život, balansirajući porodicu, karijeru i aktivnosti.
Lekovi za Kronovu bolest
Lekovi protiv upale – većina ljudi se prvo leči lekovima koji sadrže Mesalazin, kao što je Salofalk, pomaže u kontroli upale. Osobe koje ne reaguju na Salofalk ili ga ne podnose mogu biti stavljene na druge lekove aminosalicilate (5-ASA), kao što su Sulfazalazin i Mesalazin. Mogući neželjeni efekti ovih lekova uključuju mučninu, povraćanje, gorušicu, dijareju i glavobolju.
Steroidi (Kortizon) – ovi lekovi, takođe nazvani kortikosteriodi, efikasno smanjuju upalu. Perdnizon i Budezonid su generički nazivi dva kortikosteroida. Tokom najranijih stadijuma Kronove bolesti, kada su simptomi najgori, kortikosteroidi se obično prepisuju u velikim dozama. Zatim se doze postepeno smanjuju kada se simptomi smire. Kortikosteroidi izazivaju ozbiljne neželjene efekte.
Imuno supresori su lekovi koji potiskuju imunološki sistem, koriste se kada je u pitanju Kronova bolest. Najčešće propisani lekovi su 6-mercaptopurin i azatiropin (Imuran). Imunosupresivni lekovi deluju blokirajući imunološku reakciju koja doprinosi upali. Ovi lekovi mogu izazvati neželjene efekte, mučninu, povraćanje i dijareju. Neki ljudi se leče kombinacijom imunosupresivnih lekova i kortikosteroida. Istraživanja kažu da imunosupresivi pojačavaju efikasnost kortikosteroida.
Biološka terapija su lekovi koji se daju injekcijom u venu, infliksimab (Remicade), ili injekcijom u kožu adalimumab (Humira). Koristi se kada je Kronova bolest umerena do teška i kada drugi lekovi ne deluju. Neka istraživanja sugerišu da biološke terapije mogu pojačati efikasnost imuno supresora.
Antibiotici se koriste za lečenje bakterijskog prekomernog rasta u tankom crevu uzrokovanog stenozom ili fistulama. Za ovaj čest problem, lekar može propisati jedan ili više sledećih antibiotika: ampicilin, sulfonamid, cefalosporin, tetraciklin ili metronidazol.
Lekovi protiv proliva i nadoknada tečnosti. Prolivi abdominalni grčevi često se ublažavaju kada upala popusti, ali možda će biti potrebni dodatni lekovi. Lekovi protiv proliva uključuju difenoksilat, loperamid i kodein. Osobe sa dijarejom trebalo bi da unose dovoljno tečnosti kako bi sprečile dehidrataciju. Ako dijareja traje, obratite se lekaru radi mogućeg lečenja intravenskim tečnostima.
Hirurgija
Kronova bolest daje pesimističnu statistiku. Oko dve trećine ljudi sa Kronovom bolešću će u nekom trenutku svog života morati da se podvrgnu hirurškom zahvatu. Hirurgija postaje neophodna da bi se ublažili simptomi koji ne reaguju na medicinsku terapiju ili da bi se ispravile komplikacije kao što su intestinalna blokada, perforacija, krvarenje ili apsces. Apsces je bolno, otečeno i gnojno područje izazvano infekcijom.
Hirurgija za uklanjanje dela creva može pomoći osobama sa Kronovom bolešću, ali ne mogu eliminisati bolest. Osobe sa Kronovom bolešću često trebaju više od jedne operacije jer se upala obično vraća na područje pored mesta gde je obolelo crevo uklonjeno.
Proktokolektomija je operacija kojom se uklanja rektum i deo ili ceo kolon. Nekim osobama sa Kronovom bolešću je neophodna ova operacija, koju izvodi specijalizovani hirurg. Pacijent je u opštoj anesteziji tokom operacije. Hospitalizacija nakon intervencije traje još 1 do 2 nedelje, a potpuni oporavak 4 do 6.
Ileostomija se izvodi tokom proktokolektomije. Hirurg pričvršćuje ileum za otvor napravljen u trbuhu, nazvan stomom. Stoma se nalazi u donjem desnom delu trbuha. Postavlja se kesa za stomu koja se nalazi van tela i sakuplja stolicu. Kesa se prazni nekoliko puta dnevno. Specijalno obučena medicinska sestra će naučiti osobu kako da čisti, neguje i menja torbicu za stomu.
Hirurško odstranjivanje creva. Ponekad se uklanja samo oboleli deo i ileostomija nije potrebna. Umesto toga, crevo se seče iznad i ispod obolelog područja i krajevi zdravih delova se povezuju u operaciju koja se naziva hirurško odstranjivanje creva. Pošto se Kronova bolest često ponavlja nakon hirurškog zahvata, osobe koje razmatraju hirurgiju trebaju pažljivo proceniti njene koristi i rizike u poređenju sa drugim tretmanima. Najbolje informacije ćete dobiti od svog lekara.
Dodaci ishrani
Zdravstveni radnik može preporučiti dodatke ishrani, posebno za decu čiji je rast usporen. Ponekad se koriste posebne tečne formule visokog kalorijskog sadržaja.
Mali broj ljudi može primiti ishranu intravenozno kroz kratko vreme putem male cevčice koja se ubacuje u venu na ruci. Ovaj postupak može pomoći ljudima koji privremeno trebaju dodatnu ishranu. Poput onih čija creva treba da odmore ili onih čija creva ne mogu dovoljno da apsorbuju hranljive materije.
Lekar može prepisati kalcijum, vitamin D i druge lekove za prevenciju ili lečenje osteoporoze kod pacijenata koji uzimaju kortikosteroide. Osobe treba da uzimaju vitamine samo nakon razgovora sa svojim lekarom. Dakle nemojte uzimati na svoju ruku.
Ishrana i dijeta
Nijedna posebna dijeta nije dokazano efikasna u prevenciji ili lečenju Kronove bolesti. Ali je važno da ljudi kojima je dijagnostikovana Kronova bolest prate i kontrolišu svoju ishranu. Naročito treba da izbegavaju bilo koje namirnice koje pogoršavaju simptome.
Osobe sa Kronovom bolešću često imaju smanjeni apetit. Što može uticati na njihovu sposobnost da dobiju dnevne potrebne hranljive materije za dobro zdravlje i isceljenje. Pored toga, Kronova bolest je povezana sa dijarejom i lošom apsorpcijom neophodnih hranljivih materija. Hrana ne izaziva Kronovu bolest. Ali namirnice poput žitarica sa puno vlakana, ljutih začina, alkohola i mlečnih proizvoda mogu pogoršati dijareju i grčeve.
Zdravstveni radnik može uputiti osobu sa Kronovom bolešću dijetetičaru za savete o planiranju obroka.
Komplikacije kod Kronove bolesti
Najčešća komplikacija Kronove bolesti je intestinalna opstrukcija izazvana zadebljanjem zida creva zbog oticanja i ožiljnog tkiva. Kronova bolest takođe može izazvati čireve koji prolaze kroz zahvaćeno područje u okolno tkivo. Tuneli, nazvani fistule, su česta komplikacija, posebno na područjima oko anusa i rektuma i često se inficiraju. Većina fistula može biti tretirana lekovima, ali neke mogu zahtevati hiruršku intervenciju. Pored fistula, mogu se razviti i male pukotine nazvane fisure u oblozi sluzokože anusa. Lekar može propisati topikalnu kremu i može predložiti potapanje zahvaćenog područja u toplu vodu.
Neke komplikacije Kronove bolesti nastaju zato što oboleli deo creva ne apsorbuje hranljive materije efikasno, što dovodi do deficita proteina, kalorija i vitamina.
Ljudi sa Kronovom bolešću često imaju anemiju, koja može biti izazvana samom bolešću ili nedostatkom gvožđa. Anemija može izazvati umor. Desa sa Kronovom bolešću mogu imati problema sa normalnim rastom i mogu imati ispodprosečnu visinu za svoj uzrast.
Kronova bolest zahteva lečenje steroidnim lekovima, osobe koje se tako leče mogu imati slabost kostiju – osteoporoza ili osteomalacija.
Neke osobe kojima je dijagnostikovana Kronova bolest mogu imati sindrom nemirnih nogu. To je ekstremna nelagodnost u nogama koju osoba oseća dok sedi ili leži. Neke od ovih problema se rešavaju tokom lečenja Kronove bolesti, ali neki moraju biti tretirani odvojeno.
Druge komplikacije uključuju artritis, kožne probleme, upalu očiju ili usta, kamen u bubregu i žuči ili bolesti povezane sa funkcijom jetre.
Kronova bolest ishrana
Verovatno se čitali o različitim vrstama dijeta za Kronovu bolest. Međutim, činjenica je da ne postoji naučno dokazana dijeta za upalne bolesti creva. Većina stručnjaka ipak veruje da neki pacijenti mogu identifikovati određenu hranu koja pokreće njihove gastrointestinalne simptome, posebno tokom pogoršanja bolesti. Izbegavanjem okidača u hrani, možda ćete primetiti da su simptomi kao što su gasovi, nadimanje, abdominalni bol, grčevi i dijareja lakši za kontrolisati. Istovremeno, pružićete svojim crevima vreme za izlečenje. Paleo dijeta pruža plan boga antiinflamatornom hranom izuzev crvenog mesa.
Kako Kronova bolest postaje sve teža, a simptomi se pogoršavaju, pridržavanje osnovnih pravila je veoma bitno. Pikantna ili masna hrana, integralne žitarice, voće i povrće bogato vlaknima (banana i avokado), orašasti plodovi i semenke, kofein i alkohol mogu biti posebno teški za vaša creva i mogu dovesti do pogoršanja.
Ako imate problema sa apsorpcijom hranljivih materija zbog Kronove bolesti, važno je pratiti dijetu bogatu kalorijama i proteinima, čak i kada nemate apetit. U ovom slučaju, efikasan plan ishrane kada je Kronova bolest u pitanju, zasnovan je na preporukama stručnjaka i naglašava redovne obroke. Plus dva ili tri dodatna međuobroka svakog dana. To će vam pomoći da osigurate dovoljno proteina, kalorija i hranljivih materija. Pored toga, trebaće vam i bilo koji dodatak vitamina i minerala preporučen od strane lekara. Na ovaj način, moći ćete da nadoknadite neophodne hranljive materije u svom telu.
Koje namirnice treba jesti
Kada se često konzumiraju tokom vremena, određene namirnice su se pokazale veoma efikasne kod smanjenja upale.
Voće: banane, maline, pire od jabuka, voće u obliku kašaste smese
Povrće: tikvice, kuvana šargarepa, zelena boranija
Namirnice bogate omega 3 masnim kiselinama: masne ribe (losos, tuna, skuša), puter od oraha, semenke čije, laneno ulje, laneno brašno
Kuvani skrob: krompir, batat, pirinač, ovas ili ovsene pahuljice (najbolje je ove namirnice skuvati i jesti ohlađene ili ih kasnije podgrejati i jesti jer je tada skrob u idealnom stanju za upotrebu kada je Kronova bolest prisutna)
Lisnato zeleno povrće (isecite povrće na male komade ili ih izblendirajte)
Koje namirnice treba izbegavati
Namirnice koje izazivaju simptome razlikuju se kod svake osobe kod koje je dijagnostikovana Kronova bolest. Da biste znali koje namirnice izostaviti iz vašeg plana ishrane, moraćete utvrditi koje. To je individualno i zavisi da li izaziva simptome. Mnogi ljudi sa Kronovom bolešću otkrivaju da jedna ili više namirnica sa sledeće liste pogoršavaju simptome tokom pogoršanja bolesti. Moguće je da će barem neke od ovih navedenih namirnica izazvati simptome:
- Puter, majonez, margarin, ulja
- Kafa, čaj, čokolada
- Alkohol (pivo, vino, žestina)
- Gazirani napici
- Kukuruz
- Masna, pržena hrana
- Mlečni proizvodi ukoliko ste intolerantni na laktozu
- Namirnice bogate vlaknima, uglavnom nerastvorljivim vlaknima
- Namirnice koje stvaraju gasove (pasulj, mahunarke, kupus, brokoli, luk)
- Sirovo voće
- Sirovo povrće
- Orašasti plodovi i semenke (puter od kikirikija)
- Crveno meso i svinjetina
- Integralne žitarice
- Pikantna hrana
Kada identifikujete namirnice koje izazivaju pogoršanje vaših simptoma, možete odlučiti da ih izbegavate ili da naučite nove načine pripreme koji će ih učiniti podnošljivijim. Da biste to uradili, moraćete da eksperimentišete sa različitim namirnicama i metodama pripreme. Tako ćete videti šta vam najbolje odgovara.
Na primer, ako određeno sirovo povrće izaziva pogoršanje, ne morate ga nužno potpuno izbaciti. Možda ćete otkriti da ih kuvanje, kuvanje na pari ili dinstanje čini boljim za vaše simptome. Ako crveno mesto povećava masti u stolici, možete probati da jedete mleveni but ili mleveni file kako biste videli da li možete podneti meso sa manje masti. Probajte i da se oslonite na ribu ili pileće meso bez kože kao vaše glavne izvore proteina.
Kronova bolest iskustva
Iskustva sa Kronovom bolešću su uglavnom neprijatna. Ne samo u smislu simptoma, oni su veoma neprijatni i mogu se javiti u mnogo oblika. Veliki problem i neprijatnost čine doktori koji ili ne dijagnostikuju bolest na vreme ili dijagnostikuju da je Kronova bolest ali ne odrede ispravan stadijum bolesti.
Dešava se da pacijenti imaju simptome koji se mogu povezati sa drugim bolestima. Tada često budu lečeni pogrešno, godinama. Neki su i po 10 godina čekali na dijagnozu. Lekari kao da se ustručavaju da daju dijagnozu Kronove bolesti.
Iskustvo mlade majke
Ovo je iskustvo mlade žene, majke dvoje dece koja je sa 25 godina na teži način saznala da ima Kronovu bolest:
„Kada sam imala 25 godina, te 1998. Imala sam postepeno sve jače bolove u stomaku, trajali su godinu dana. Bila sam majka dvoje veoma male dece tako da nisam imala vremena da se zaista pozabavim tim problemom. Provodila sam sve više vremena u kupatilu nego obično. Međutim, mislila sam da je ta dijareja zbog stresa. Bila sam srećna što sam izgubila svu trudničku težinu, ali onda su počele krvave stolice.“
„Zakazala sam pregled kod gastroenterologa i obavila kolonoskopiju. Još dok sam bila pod anestezijom, doktor mi je davao uputstva, dijagnoza je Kronova bolest. Ničega se nisam sećala, ali sa mnom je bio moj tadašnji suprug. Rekao mi je da imam Kronovu bolest i prepisao mi je steroide. Takođe mi je rekao da se obratim svom lekaru opšte prakse, ustao i napustio ordinaciju.“
„To se desilo pre nego što smo imali računar, morala sam da odem u biblioteku i pronađem informacije o Kronovoj bolesti. Shvatila sam da je Kronova bolest veoma ozbiljno oboljenje, pa sam potražila drugog lekara. Kada sam konačno uspela da dobijem svoje medicinske zapise od prvog lekara, izveštaji su govorili da je bila reč o teškom slučaju.“
„Srećom, vremenom sam naučila da se borim za svoje interese. Niko ne brine o vašem zdravlju više od vas, vi najbolje poznajete svoje telo.“
Iskustvo policajca
Policajac koji se bavio stresnim poslom je išao kod mnogih lekara koji su stres na poslu povezivali sa simptomima koji mu se javljaju, za Kronovu bolest je saznao tek kada je došla do terminalnog stadijuma:
„Godinama su mi dijagnostikovali pogrešne bolesti. Imao sam proliv koji sam uz loperamid mogao da kontrolišem i stalne grčeve. Rečeno mi je da je to posledica stresa na poslu. Tada sam radio kao inspektor za narkotike. Promenio sam posao, povukao se u kancelariju ali sam i dalje imao probleme.“
„Na kraju sam skoro umro jer mi se telo polako gasilo. Otišao sam u hitnu službu i morao na hitnu operaciju zbog ogromnog apscesa u terminalnom ileumu i početku debelog creva. Nakon toga su došli i rekli da je u pitanju Kronova bolest koja je izazvala problem.“
„Do tada nikada nisam čuo za to oboljenje. Ali nakon toliko godina istraživanja i učenja, sada mogu da se suprotstavim znanjem o tome mnogim lekarima.“
Iskustvo tinejdžera
Iskustvo dečaka od 15 godina koji je saznao za Kronovu bolest, posle mesec dana provedenih u bolnici, uspeo je da dovede bolest u remisiju:
„Sa petnaest godina sam bio potpuno zdrav. Na kraju školske godine, poslednje dve nedelje počeo sam da imam problema sa sedenjem. Otišao sam kod lekara opšte prakse koji mi je rekao da je sve u redu i rekao da imam hemoroide. Kada ni masti koje mi je prepisao nisu pomogle, dobio sam uput za gastroenterologa.“
„Gastorenterolog je rekao da je moja muka zapravo Kronova bolest, ali nije uspostavio dijagnozu. Tu nije kraj, saznao sam da imam apsces na manje poželjnoj lokaciji. Proveo sam 23 dana u bolnici, u međuvremenu dobio još jedan apsces, nakon toga su me poslali kući.“
„Šest meseci kasnije sam saznao da se rupe nisu pravilno zacelile i da sam imao recidiv. Proveo sam još nedelju dana u bolnici gde su mi radili kolonoskopiju. Tek tada samo dobio dijagnozu Kronova bolest. Prepisao mi je lek Inflectra. Od tada su se simptomi smirili, pa je Kronova bolest u remisiji trenutno. Nadam se da će remisija potrajati. Ovo se desilo baš pred COVID.“
Zaključak
Kronova bolest je bolest koja izaziva upalu, oticanje i iritaciju digestivnog trakta. Kronova bolest podjednako pogađa i muškarce i žene, ali se najčešće javlja familijarno. Uzrok Kronove bolesti lekarima je još uvek nepoznat. Istraživači veruju da je rezultat abnormalne reakcije imunološkog sistema. Najčešći simptomi Kronove bolesti su abdominalni bol, dijareja i grčevi.
Lekar dijagnostikuje Kronovu bolest obavljanjem fizičkog pregleda, analize krvi, mokraće i stolice. Takođe se rade snimanja, poput kolonoskopije, CT skenera i fleksibilne sigmoidoskopije.
Najčešća komplikacija Kronove bolesti je intestinalna opstrukcija izazvana zadebljanjem zida creva zbog oticanja i ožiljnog tkiva.
Kronova bolest se leči lekovima, operacijom, suplementacijom i ishranom. Nijedna posebna dijeta nije dokazano efikasna za sprečavanje i lečenje Kronove bolesti. Važno je koji imaju Kronovu bolest prate ishranu, izbegavaju namirnice koje mogu pogoršati simptome.
Neki ljudi sa Kronovom bolešću prijavljuju pogoršanje simptoma tokom stresnog događaja ili situacije. Žene sa Kronovom bolešću mogu zatrudneti i imati decu. Ipak, žene sa Kronovom bolešću treba da razgovaraju sa svojim lekarom pre trudnoće.
Nedavno mi je dijagnostikovana Kronova bolest, nakon što sam se pre tri meseca probudio usred noći sa bolom u rukama i zglobovima. To me potpuno iznenadilo, s obzirom da nisam imao neke znake upozorenja pre toga. Otišao sam kod lekara opšte prakse u dom zdravlja i dao mi je uput za reumatologa.
Reumatolog me uputio na RTG koji su pokazali teški osteoartritis u rukama i zglobovima. Doktorka mi je objasnila da su bolovi i otoci posledica podizanja teških predmeta i moje prirode posla tokom svih godina. Preporučila je posetu gastroenterologu i oftalmologu. Zaboravio sam da napomenem da su moje beonjače bile veoma crvene i imao sam hroničnu dijareju 11 nedelja.
Kolonoskopija je pokazala umereni kolitis u većem delu mog kolona, ali i dijagnozu Kronove bolesti. A imao sam episkleritis očiju. Dobio sam prendizon zbog bolova u rukama i zglobovima i steroidne kapi za oči. Moj skepticizam dolazi od kasnijih dešavanja.
Promenio sam ishranu i pridržavao sam se mnogih saveta koje ste i vi ovde spomenuli. Izbacio sam crveno meso, sir, mlečne proizvode itd. Nisam imao nikakvo poboljšanje kod proliva posle mesec dana prilagođene ishrane, čak se činilo da je stanje gore. Izgubio sam 10 kilograma pridržavajući se dijete sa piletinom i ribom.
Pre par dana sam odlučio da ću jesti sve što mi se zapravo jede. Dva dana sam jeo kobasicu, pršutu, ljutu papriku, testeninu sa ćuftama, pitu od jabuka i sladoled. Popio sam i bocu crnog vina jedan dan. Bio sam spreman da mi se simptomi pogoršaju ali to se nije desilo. Kao i do sad budio sam se u 5 ujutru zbog prvog proliva, drugi je došao u pola 8, dok je treći bio u 8.
Šta vi mislite o tome? Nisam siguran da su doktori u pravu. Naravno da ću potražiti drugo mišljenje u privatnoj klinici.