Pirinač (Riža) je jedna od najstarijih žitarica na svetu. Pirinač kalorije uglavnom potiču od ugljenih hidrata koji obezbeđuju energiju telu. Ovu skrobnu žitaricu kao osnovni sastojak jelu koristi više od polovine svetske populacije. Pre svega zbog svoje svestranosti, dostupnosti i sposobnosti da se prilagodi svakom ukusu i začinu.
Postoji mnogo različitih vrsta pirinča. Beli pirinač ima meku teksturu koja dodaje punoću obrocima i dopunjuje mnoge kuhinje. Smeđi (integralni) pirinač ima orašasti ukus i predstavlja celo zrno. Beli pirinač je rafinisano zrno i ne pruža vlakna koja nude cela zrna.
Međutim, beli pirinač i dalje predstavlja dobar izvor ugljenih hidrata i drugih hranljivih materija kao što su mangan i gvožđe. Sve vrste pirinča obiluju hranljivim materijama i moćnim biljnim jedinjenjima poput antioksidanasa.
Mnoge zdravstvene zajednice smatraju beli pirinač nezdravim izborom. On je visoko prerađen i lišen ljuske i klice. Sa druge strane, integralni pirinač ima uklonjenu samo ljusku.
Zbog toga beli pirinač ima manje vitamina i minerala od integralnog. Međutim, postoje situacije u kojima je beli pirinač bolja opcija.
Pirinač je vodeća osnovna namirnica u više od polovine svetske populacije i uspešno se gaji u više od 100 zemalja. Predstavlja procentualno najveći izvor energije u čak 17 zemalja Azije i Pacifika, 9 zemalja Severne i Južne Amerike, kao i u 8 zemalja Afrike. Najveći proizvođači pirinča su Kina i Indija sa preko 200 miliona tona godišnje. Pirinač čini 20% ukupnih izvora energije iz hrane. Dok su iza njega pšenica sa 19%, a kukuruz doprinosi sa 5%.
U ovom članku ćemo predstaviti pirinač kalorije, nutritivnu vrednost, zdravstvene koristi. Predstavićemo sve vrste pirinča, otrkiti odgovor na pitanje da li pirinač goji i pokazati kako se priprema.
Pirinač kalorije
Pirinač
- Količina100g
- Kalorije359
- % Dnevnog unosa*
- Masti1.03 g1.32%
- Ugljeni hidrati80 g29.09%
- Vlakna2.77 g9.89%
- Proteini7.04 g14.08%
- Kalijum82 mg1.74%
- Vitamin B1 (Tiamin)0.065 mg5.42%
- Vitamin B2 (Riboflavin)0.08 mg6.15%
- Vitamin B3 (Niacin)1.43 mg8.94%
- Vitamin B6 (Piridoksin)0.058 mg3.41%
- Biotin3.7 mcg12.33%
- Fosfor108 mg15.43%
- Mangezijum26.5 mg6.31%
- Cink1.35 mg12.27%
- Selen6.6 mcg12%
- Bakar0.214 mg23.78%
- Mangan0.98 mg42.61%
- Molidben64.2 mcg142.67%
- Skrob74 g32.89%
Beli i integralni pirinač su najpopularnije vrste pirinča i imaju slično poreklo. Integralni pirinač je jednostavno celo zrno pirinča. On sadrži vlaknima bogatu ljusku, klicu bogatu hranljivim materijama i endosperm bogat ugljenim hidratima.
Sa druge strane beli pirinač je lišen svoje ljuske i klice, ostavljajući samo endosperm. Zatim se obrađuje radi poboljšanja ukusa, produženja roka trajanja i poboljšanja kulinarskih osobina.
Beli pirinač se smatra praznim ugljenim hidratima jer gubi svoje glavne izvore hranljivih materija.
U mnogim zemljama, beli pirinač je obično obogaćen dodatnim hranljivim materijama, uključujući gvožđe i vitamine B, poput folne kiseline, niacina, tiamina i drugih.
Recimo, 100 grama pirinča sadrži 130 kalorija. Obe vrste sadrže pretežno ugljene hidrate i nešto proteina, sa gotovo nimalo masti i šećera. Kuvani pirinač sadrži puno vode, koja čini skoro 70% njegove ukupne težine. Sadrže isto kalorije, kao i ugljene hidrate, proteine i masti.
Porcija integralnog pirinča od 100 grama ima manje kalorija i ugljenih hidrata od belog pirinča i dvostruko više vlakana. Generalno, integralni pirinač takođe sadrži veće količine vitamina i minerala, antioksidanasa i esencijalnih amino kiselina.
Takođe je važno napomenuti da su i beli i smeđi pirinač prirodno bez glutena, što ih čini odličnom opcijom za ugljene hidrate za ljude sa celijakijom ili osetljivošću na gluten koja nije povezana sa celijakijom.
Pirinač ugljeni hidrati
Pirinač se pretežno sastoji od ugljenih hidrata, koji čine skoro 80% njegove ukupne suve težine. Nekuvani pirinač na 100g sadrži gotovo 80g ugljenih hidrata. U jednoj porciji od 100g kuvanog pirinča, sadržaj ugljenih hidrata je 28g.
Mala količina ugljenih hidrata potiče od vlakana. Većina ugljenih hidrata je skrob, a mali deo šećeri. Skrob je najčešći oblik ugljenih hidrata u hrani. Skrob se sastoji od dugih lanaca glukoze nazvanih amiloza i amilopektin. Različite vrste pirinča imaju različite količine ovih jedinjenja, što utiče na teksturu pirinča.
Basmati pirinač je bogat amilozom, što znači da se ne lepi nakon kuvanja. Glutinozni (lepljivi) pirinač sadrži malo amiloze i puno amilopektina, zbog čega postaje lepljiv nakon kuvanja. To ga čini idealnim za rižoto ili sutlijaš.
Ova jedinjenja takođe utiču na varenje. Telu je potrebno više vremena za varenje pirinča bogatog amilozom jer amiloza usporava varenje skroba. Nasuprot tome, lepljivi pirinač se lako vari.
Iako mnogi ljudi smatraju lepljivi pirinač prijatnijim za jelo, brzo varenje može dovesti do nezdravih skokova nivoa šećera u krvi, posebno kod ljudi sa dijabetesom.
Glikemijski indeks belog pirinča procenjuje se na oko 73. Glikemijski indeks integralnog pirinča sa procenjuje na 68. Pirinač kratkog zrna obično ima veći glikemijski indeks od pirinča dugog zrna i integralnog.
Integralni pirinač ima značajno više vlakana od belog, oko 3 grama po šolji kuvanog pirinča. Takođe, smeđi pirinač ima manje ugljenih hidrata od belog, oko 49,6 grama po šolji.
Beli pirinač se proizvodi procesom obrade tokom kojeg zrno prolazi kroz mašinu gde se valja, ljuska odstranjuje, ostavljajući belo jezgro. Ovim postupkom se dobija obrađena, rafinisana žitarica, koja više nije celo zrno. Ovaj postupak takođe smanjuje vreme kuvanja i produžava rok trajanja žitarice.
Pirinač vlakna
Integralni pirinač sadrži veću količinu dijetalnih vlakana od belog pirinča. Razlika je 1,6g na 100 grama žitarice. Tokom procesuiranja belog pirinča, zrno gubi ljusku koja sadrži veći deo vlakana.
Ljuska sadrži uglavnom nerastvorljiva vlakna, poput hemiceluloze i gotovo nema rastvorljiva vlakna. Integralni i beli pirinač sadrže različite vrste rastvorljivog vlakna nazvanog rezistentni skrob. Rezistentni skrob povećava butirat u crevima. Butirat poboljšava zdravlje creva smanjujući upalu, poboljšavajući funkciju zaštite creva i smanjujući rizik od raka debelog creva.
Pirinač proteini
Pirinač sadrži oko 7 grama proteina na 100g sirove namirnice. Ova žitarica može biti solidan izvor proteina, ali se mora obratiti pažnja na ugljene hidrate.
Postoje proizvodi obrađenog pirinča koji su bazirani na proteinima. Proteini od pirinča su izolovani direktno iz zrna. Ponekad se razbijaju na manje delove. Pirinčani proteini razbijeni na manje delove nazivaju se hidrolizati proteina od pirinča.
Proteini od pirinča se uzimaju oralno radi jačanja mišića i ublažavanja bolova u mišićima. Takođe se koriste u formulama za bebe koje su alergične na kravlje mleko.
Proteini od pirinča se koriste u proizvodima za negu kože i kose. Obezbeđuju telu hranljive materije nazvane aminokiseline. Vrste aminokiselina u proteinima od pirinča mogu pomoći telu u zaštiti od prevelike količine šećera u krvi. Takođe mogu pomoći u snižavanju krvnog pritiska i masnoća.
Vitamini i minerali
Pirinač je odličan izvor vitamina B1 (Tiamin) i B6, Magnezijuma, Fosfora, Selena i Mangana. Kao izvor mangana obezbeđuje preko 30% dnevnih potreba. Takođe je dobar izvor gvožđa, pružajući 15% prosečnog dnevnog unosa. Beli pirinač takođe sadrži važne B vitamine, posebno tiamin, ali i niacin i riboflavin.
Zdravstvene koristi
Integralni i beli pirinač su ista zrna, samo obrađena na različite načine. Zrna integralnog imaju očuvanu ljusku. Kod belog je ta ljuska uklonjena. Prisustvo ljuske čini integralni pirinač hranljivijim od belog, iako je neki beli pirinač obogaćen (čitajte omot proizvoda). Ljuska takođe čini integralnu formu ove žitarice težim za kuvanje. Ukoliko želite maksimalne zdravstvene koristi pirinča izaberite integralnu verziju.
Većina zdravstvenih koristi dolazi od sadržaja vitamina i minerala.
Podržava kosti, nerve i mišiće
Beli pirinač pruža 14,9mg magnezijuma, što može pomoći da se dostigne preporučena dnevna vrednost od 420mg. Magnezijum je strukturni sastojak kostiju koji pomaže stotinama enzimskih reakcija uključenih u sintezu DNK i proteina i neophodan je za pravilnu nervnu provodljivost i kontrakciju mišića.
Zdravlje srca
Cela zrna poput integralnog pirinča sadrže više vlakana od prerađenih namirnica. Vlakna mogu smanjiti holesterol i smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Budući da vlakna daju osećaj sitosti, možda ćete lakše održavati zdravu težinu. Takođe, integralni pirinač sadrži vitamine i minerale koji pomažu krvi da transportuje kiseonik i obavlja druge vitalne funkcije.
Zdravlje digestivnog sistema
Neorganska vlakna u smeđem pirinču podstiču redovno pražnjenje creva. Takođe mogu sprečiti hemoroide i poboljšati kontrolu creva. S obzirom na to da je bez glutena, integralni pirinač je dobar izbor hrane za osobe sa celijakijom. Osobe sa celijakijom ne mogu da probave neke žitarice i mogu imati poteškoća u dobijanju svih potrebnih hranljivih materija.
Pirinač sadrži veće nivoe rezistentnog skroba kada se skuva i ohladi. Studije su sugerisale da rezistentni skrob može formirati specifične masne kiseline koje pomažu u očuvanju zdravlja debelog creva. Ove masne kiseline takođe mogu smanjiti rizik od kolorektalnog karcinoma.
Kada je u pitanju Kronova bolest, preporučuje se beli pirinač jer sadrži manje vlakana.
Kontrola dijabetesa
Integralni pirinač je bogat magnezijumom i vlaknima, koji pomažu u kontroli nivoa šećera u krvi.
Istraživanja sugerišu da redovno konzumiranje celih žitarica, poput integralnog pirinča, pomaže u snižavanju nivoa šećera u krvi i smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2. Čak i zamena belog pirinča integralnim pokazala je snižavanje nivoa šećera u krvi i smanjenje rizika od dijabetesa tipa 2.
Sa druge strane, konzumiranje velikih količina belog pirinča povezano je sa povećanim rizikom od dijabetesa. To može biti zbog visokog glikemijskog indeksa.
Integralni pirinač ima glikemijski indeks od oko 50, dok beli pirinač ima 89. Što znači da beli pirinač mnogo brže povećava nivo šećera u krvi od smeđeg. Ipak, oba su veoma bogata ugljenim hidratima, što će povećati nivo šećera u krvi.
Možete smanjiti glikemijski indeks belog pirinča tako što ćete ga ohladiti nakon kuvanja. To stvara rezistentni skrob koji prolazi kroz vaš digestivni trakt nepromenjen i deluje slično rastvorljivim vlaknima. Ako možete, kuvajte pirinač dan pre nego što ga želite konzumirati. Zatim ga čuvajte u frižideru preko noći. Zagrejte ga kada budete hteli da ga jedete. Beli pirinač koji je skuvan, ohlađen i ponovo zagrejan ima glikemijski indeks 53.
Takođe možete kombinovati pirinač sa namirnicama poput sirćeta ili ulja, što može smanjiti GI. Takođe možete probati druge vrste pirinča kao što su basmati, crveni, crni i divlji.
Smanjuje rizik od raka
Smeđi pirinač sadrži tri različite vrste fenolnih jedinjenja, koja su antioksidansi koji se prirodno javljaju u biljkama. Antioksidansi mogu smanjiti rizik od raka tako što sprečavaju slobodne radikale da oštećuju ćelije. Fenolna jedinjenja se javljaju u ljuski pirinča i u klici, reproduktivnom delu zrna. Kada se ljuska ukloni da bi se napravio beli pirinač, mnoga fenolna jedinjenja se gube.
Bezbedan je za osobe sa celijakijom
Pirinač je žitarica bez glutena, koristan je osobama sa celijakijom i osetljivošću na gluten. Pirinač može pretvoriti u brašno, testenine, hleb i sirup. Takođe se može pretvoriti u mleko i koristiti kao zamena za kravlje mleko.
Ako imate celijakiju, najbolje je izabrati brendove pirinča od sertifikovanih proizvođača u čijim proizvodnjama ova žitarica ne može doći u kontakt sa glutenom.
Pruža brzu energiju
Sportisti koji trebaju puno energije od ugljenih hidrata mogu je dobiti iz belog pirinča. Mnogi više vole beli pirinač od smeđeg zbog njegove visoke koncentracije ugljenih hidrata i niske koncentracije vlakana. Vlakna usporavaju varenje, što pomaže u sprečavanju skokova šećera u krvi.
Međutim, ako želite da ti šećeri pruže odmah dostupnu energiju ili skok insulina koji vam pomaže da izgradite mišiće nakon treninga snage, imaćete koristi od konzumiranja belog pirinča u kombinaciji sa proteinima nakon treninga.
Beli pirinač loše strane
Svaka namirnica pored dobrih strana i koristi ima i negativne strane i može vas staviti u pojedine rizike. Beli pirinač nije izuzetak.
Može se pojaviti alergija na pirinač, izuzetno je retka ali su zabeleženi slučajevi. Alergija na pirinač je češća u azijskim zemljama gde je pirinač veliki deo ishrane. Ljudi koji imaju alergiju na pirinač mogu takođe biti osetljivi na kukuruz, soju i ječam.
Pirinač je jedan od najčešćih okidača za Sindrom enterokolitisa uzrokovanog proteinima hrane. Ovo stanje obično pogađa bebe i malu decu i karakteriše ga upala tankog i debelog creva. Iako nije alergija, može ličiti na nju. Simptomi uključuju gastrointestinalne tegobe poput povraćanja, proliva i u težim slučajevima šoka.
Ponekad pirinač može biti kontaminiran toksičnim teškim metalima, poput kadmijuma, olova, žive i arsena. Ovo je posebno zabrinjavajuće kod beba i male dece.
Povećan rizik od dijabetesa
Glikemijski Indeks (GI) je mera brzine kojom vaše telo pretvara ugljene hidrate u šećere koji mogu biti apsorbovani u krvotok. Ocena se kreće od 0 do 100:
- Nizak GI: <=55
- Srednji GI: 56-69
- Visok GI: 70-100
Namirnice sa nižim GI se čine boljim za ljude sa dijabetesom tipa 2, jer izazivaju spor, ali postepen porast nivoa šećera u krvi. Namirnice sa višim GI mogu izazvati brze skokove.
Beli pirinač ima GI od 64, dok smeđi ima GI od 55. Zbog toga se ugljeni hidrati u belom pirinču brže pretvaraju u šećer u krvi. To može biti jedan od razloga zašto ga povezuju sa povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2.
U pregledu studija sa preko 350.000 ljudi, istraživaču su otkrili da su oni koji su najviše jeli beli pirinač imali veći rizik od dijabetesa tipa 2 u odnosu na one koji su ga jeli najmanje. Štaviše, svako serviranje pirinča pojedeno dnevno povećalo je rizik od dijabetesa za 11%.
Slično tome studija sprovedena u SAD pokazala je da je veći unos belog pirinča bio povezan sa većim rizikom od dijabetesa, dok je veći unos integralnog pirinča bio povezan sa značajno manjim rizikom.
Može povećati rizik od metaboličkog sindroma
Metabolički sindrom je naziv za grupu faktora rizika koji mogu povećati vaš rizik od zdravstvenih stanja kao što su bolesti srca, dijabetes tipa 2 i moždani udar.
Ovi faktori uključuju visok krvni pritisak, visok nivo šećera u krvi, visok nivo triglicerida, veliki obim struka i nizak nivo dobrog HDL holesterola.
Studije su pokazale da ljudi koji redovno konzumiraju velike količine belog pirinča imaju veći rizik od metaboličkog sindroma, posebno odrasli Azijati. Međutim, iako su studije primetile povezanost između konzumiranja belog pirinča i dijabetesa, veza između belog pirinča i bolesti srca još uvek nije jasna.
Obratno tome, konzumiranje integralnog pirinča povezano je sa nižim rizikom od bolesti srca. Odrasli koji konzumiraju najviše cele žitarice mogu imati do 21% manji rizik od bolesti srca u poređenju sa odraslima koji konzumiraju najmanje.
Integralni pirinač sadrži lignane, biljnu komponentu koja je pokazala da pomaže u snižavanju krvnog pritiska, smanjenju nivoa masti u krvi i smanjenju krtosti arterija.
Može sadržati visoke nivoe arsena
Pirinač uzgajan u određenim delovima sveta može biti kontaminiran arsenom. Pirinač akumulira više arsena u odnosu na većinu drugih useva. To postaje problem tamo gde su tlo i izvori vode kontaminirani arsenom.
Visok unos arsena povezan je sa povećanim rizikom od raka, bolesti srca i dijabetesa tipa 2. Dodatno, on je toksičan za nerve i može uticati na funkciju mozga.
Ovo je poseban problem za one koji se hrane na bazi pirinča, posebno za decu. Stručnjaci savetuju roditeljima da izbegavaju hranjenje male dece velikim količinama pirinča ili proizvodima na bazi pirinča.
Određene vrste pirinča sadrže manje količine arsena od drugih. To uključuje jasminski i basmati pirinač, kao i pirinač uzgajan u Himalajskoj regiji.
Arsenik dodatno ima tendenciju da se akumulira u opni. Zbog toga integralni pirinač sadrži veće količine arsena u poređenju sa belim pirinčem.
Da li pirinač goji?
Odgovor na pitanje da li pirinač goji nije ni malo jednostavno. Beli pirinač se klasifikuje kao prerađena (rafinisana) žitarica jer je lišen svoje opne i klica. Iako su mnoga istraživanja povezala ishranu bogatu prerađenim žitaricama sa gojaznošću i povećanjem telesne težine, istraživanja su nekonzistentna kada je reč o belom pirinču.
Neka istraživanja su povezala ishranu bogatu rafinisanim žitaricama poput belog pirinča sa povećanjem telesne težine, masnoćom na stomaku i gojaznošću, dok su druga istraživanja pokazala nedostatak korelacije.
Takođe, ishrana zasnovana na belom pirinču pokazala se kao efikasna za mršavljenje, posebno u zemljama gde je on svakodnevna hrana. Ukratko, beli pirinač se čini da nije ni štetan ni povoljan za mršavljenje.
Međutim, ishrana bogata celim žitaricama poput integralnog pirinča doslednije se pokazala kao korisna za mršavljenje i održavanje zdrave telesne težine. Stoga je integralni pirinač povoljniji izbor za mršavljenje jer je nutritivniji, sadrži više vlakana i pruža zdravu dozu antioksidanasa koji se bore protiv bolesti.
Integralni pirinač
Integralni pirinač je celovito zrno koje ne sadrži jedino zaštitni omotač, ljusku. Za razliku od belog pirinča, on i dalje sadrži opnu i klicu koji sadrže značajnu količinu hranljivih materija. Na primer, opna smeđeg pirinča sadrži flavonoide, antioksidanse apigenin, kvercetin i luteolin. Ovi spojevi igraju važnu ulogu u prevenciji bolesti.
Redovna konzumacija hrane bogate flavonoidima povezana je sa smanjenim rizikom od hroničnih stanja, poput srčanih bolesti i određenih vrsta karcinoma.
Integralni pirinač pruža slične količine kalorija i ugljenih hidrata kao beli pirinač. Međutim, integralna vrsta ima nešto više vlakana i proteina. Tako vlakna i proteini promovišu osećaj sitosti i mogu vam pomoći da održite umerenu težinu. Osim toga, vlakna mogu pomoći u regulisanju nivoa šećera u krvi i insulina, hormona koji podržava kontrolu nivoa šećera u krvi.
Istraživanja o potencijalnim zdravstvenim efektima smeđeg pirinča se razlikuju. Jedan pregled iz 2021. godine je otkrio da konzumiranje integralnog pirinča umesto belog smanjuje telesnu težinu, ali nema značajan efekat na kontrolu nivoa šećera u krvi kod ljudi sa pred dijabetesom ili dijabetesom tipa 2.
Crveni pirinač
Crveni pirinač je sorta kojoj pripada Himalajski i Tajlandski crveni pirinač. Duboko su pigmentisane i sadrže impresivan niz hranljivih materija i korisnih biljnih jedinjenja.
Ovaj tip pirinča ima više proteina i vlakana u poređenju sa belim sortama pirinča. Ali glavna nutritivna vrednost su antioksidansi. Bogati su antioksidansima flavonoidima, uključujući antocijanine, apigenin, miricetin i kvercetin.
Istraživanja pokazuju da crveni pirinač ima značajno veći potencijal za borbu protiv slobodnih radikala i sadrži veće koncentracije flavonoida.
Flavonoidi mogu pomoći u smanjenju upale u telu, održavanju nivoa slobodnih radikala pod kontrolom i mogu smanjiti rizik od hroničnih stanja, poput srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2.
Crveni pirinač za holesterol
Neka istraživanja su pokazala da crveni pirinač snižava nivoe lošeg (LDL) holesterola. Visoki nivoi lošeg holesterola povećavaju rizik od srčanih bolesti. Crveni pirinač zaustavlja delovanje enzima u telu koji pomaže u stvaranju holesterola.
Crveni pirinač sadrži supstance poznate kao monakolini. Jedna od njih monakolin K, ima istu hemijsku strukturu kao lovastatin, lek na recept koji snižava holesterol.
Neki istraživači smatraju da je to razlog zašto crveni pirinač snižava holesterol. Drugi ističu da je količina monakolina u crvenom pirinču manja nego što biste dobili lekom. Oni smatraju da u crvenom pirinču možda postoje druge supstance koje pomažu u snižavanju holesterola. Međutim, potrebno je više istraživanja kako bi se dokazalo prisustvo supstanci.
Crni pirinač
Crni pirinač je sorta u koju spada indonežanski i tajlandski pirinač. Imaju duboku crnu boju koja često prelazi u ljubičastu kada se skuva. Ovaj tip ponekad nazivaju zabranjeni pirinač, jer se navodno koristio samo u kraljevskim porodicama u drevnoj Kini.
Istraživanja pokazuju da crni pirinač ima najvišu antioksidansnu aktivnost od svih sorti, što ga čini hranljivim izborom. Antioksidansi su jedinjenja koja štite vaše ćelije od slobodnih radikala koji su višak molekula i mogu oštetiti ćeliju. Oni doprinose oksidativnom stresu. Oksidativni stres je povezan sa napredovanjem hroničnih stanja poput srčanih bolesti, određenih vrsta kancera i kognitivnog propadanja.
Crni pirinač je posebno bogat antocijaninima, grupom flavonoidnih biljnih pigmenata koji imaju moćna antioksidativna i antiinflamatorna svojstva.
Antocijanini su pokazali snažna anti kancerogena svojstva. Studije na populaciji sugerišu da veća konzumacija hrane bogate antocijaninima može biti povezana sa smanjenjem rizika od određenih kancera, kao što je kancer debelog creva.
Istraživanja kažu da antocijanini dobijeni iz crnog pirinča efikasno suzbijaju rast i širenje ćelija raka dojke.
Kako skuvati pirinač?
Postoji mnogo načina za kuvanje pirinča. Pirinač je jednostavna i jeftina namirnica. Informacije o kuvanju pirinča, koje možete naći online i informacije na poleđini pakovanja se razlikuju.
Bez obzira kako kuvate pirinač, važno je da prvo operete crna. Na taj način uklanjate višak skroba. Ako se skrob zadrži na pirinču, rezultat je lepljiv pirinač. Neki recepti će vam reći da stavite pirinač u posudu i promenite vodu nekoliko puta, ali najlakša tehnika je ispiranje u mrežastoj cediljki.
Sledite sledeće korake:
- Operite pirinač
- Sipajte vodu u šerpu. Odnos vode i pirinča treba da bude 2 prema 1. Za malo tvrđi pirinač koristite razmeru 3 prema 1.
- Pustite vodu da provri. Kada provri, dodajte prstohvat soli
- Održavajte blago ključanje vode. Smanjite temperaturu i pokrijte šerpu.
- Nemojte ga proveravati niti mešati. Kuvajte pirinač dok je upije svu vodu, oko 18 minuta. Ne skidajte poklopac koliko god je moguće kako biste sačuvali paru. Bez obzira na sve, ne mešajte pirinač dok se kuva jer će ga to učiniti lepljivim.
- Kada je pirinač skuvan, isključite ringlu i pustite pirinač da odstoji 10 minuta. Tokom tog vremena pirinač će se dodatno dinstati u vreloj šerpi i biće pahuljast.
- Razvucite pirinač viljuškom, spreman je za konzumiranje.
Dodavanjem prstohvata soli u vodu dobićete uravnotežen ukus pirinča. Možete dodati zagrejanu kašičicu putera ili maslinovog ulja u vodu. Tako će pirinač dobiti orašasti ukus.
Čuvanje pirinča
Kada skuvate pirinač, čuvajte ga u frižideru i pojedite u roku od tri do četiri dana. Ako je vaš pirinač pokvaren, biće tvrd i suv ili će imati neprijatan miris.
Čuvajte nekuvani beli pirinač u hermetički zatvorenoj posudi na hladnom i suvom mestu. Na temperaturi do 21 °C ili nižoj. Pirinač se može čuvati više od 10 godina. Smeđi pirinač će se očuvati na hladnom, suvom mestu oko šest meseci, ili godinu dana u zamrzivaču.