Ako osećate bol i ukočenost u vratu znajte da niste jedini. Bol u vratu je jedna od najčešćih vrsta bola među stanovništvom. Vežbe istezanja vratnih mišića vam mogu pomoći u uklanjanju bola i ukočenosti. Vežbe za vrat će vam ojačati mišiće i povećati njihovu pokretljivost. Osećaj napetosti prilikom istezanja vrata je normalna pojava ali ukoliko osetite bol odmah prestanite. Preporučujemo vam da se obratite lekaru za savet ako se bolovi nastave.
Zapamtite, vrat je deo tela kroz koji služi za pokretanje glave, kroz njega prolaze glavne katoridne i vertebralne arterije. One hrane naš mozak i to one delove koji su zaduženi za motorne funkcije, govor, razmišljanje i senzorne funkcije. Ovo je dovoljan razlog da vodite računa o stanju vašeg vrata.
U ovom članku ćemo vam pokazati kako se bezbedno izvode vežbe za istezanje vrata, objasniti šta uzrokuje ukočen vrat, koji su simptomi, kao i kratku anatomiju vrata.
Šta uzrokuje ukočen vrat?
Ljudi retko razmišljaju o mišićima vrata kada se istežu. Fleksibilnost vrata vam verovatno ne pada na pamet sve dok ne otkrijete da imate ukočen i bolan vrat. Ukočen vrat se obično povezuje sa spavanjem u čudnom položaju ili sedenje za radnim stolom tokom dužeg vremenskog perioda, ali ukočen vrat može biti rezultat gotovo svake vrste fizičke aktivnosti. Ovo se obično dešava kod aktivnosti u kojima glavu treba držati stalno u stabilnom položaju.
Ukočen vrat može imati i negativan efekat u sportovima gde je položaj glave jako važan kao što je na primer slučaj sa tenisom. Glaba fleksibilnost vrata obično proizilazi iz držanja glave u istom položaju tokom dugih perioda. Osim toga, zamoren mišić vrata može se ukočiti i nakon vežbanja. Vežbe u ovom članku mogu pomoći da se spreči ukočenost vrata nakon vežbanja, neobičnih položaja ili neprijatnih položaja tokom spavanja.
Ukočen vrat simptomi
Ukočen vrat može izazvati tegobe koje ograničavaju pokret i totalno mogu da unište kvalitet vašeg života. U nekim retkim slučajevima, bol u vratu može predstavljati simptom ozbiljnijeg problema. Naročito ukoliko uz bol u vratu osećate i utrnulost ili gubitak snage u rukama ili šakama. Ako se bol širi prema ramenu ili niz ruku, definitivno trebate posetiti lekara.Verovatnoća da će vam se javiti bol u vratu sa obe strane je mala. Najčešće se javlja bol u vratu sa leve strane ili bol u vratu sa desne strane.
Neki od najčešćih simptoma ukočenog vrata:
- Bol u vratu (često se pogoršava ukoliko dugo držite glavu u istom položaju)
- Zategnutost i grčevi mišića koji ograničavaju pokrete vrata
- Smanjena sposobnost pokretanja glave
- Glavobolja (u predelu temena glave, potiljku, baze lobanje, iznad uha, spoljašnjeg dela oka ili iza oka)
- Bol između lopatica
- Otežano pravilno držanje glave
- Blaga utrnulost (trnjenje) u ruci
Vežbe istezanja za bol u vratu
Vežbe za ukočen vrat koje ćemo vam prikazati i detaljno opisati se izvode bez dodatne opreme, namenjene su svim uzrastima, za početnika i profesionalne sportiste, i mogu se izvoditi kući, na poslu, dok čekate na semaforu. Vrat je veoma osetljiv deo tela, naročito na nagle pokrete, ponavljajuće pokrete i na držanje istog položaja glave neko vreme. Ove vežbe za istezanje vrata će vam pomoći da bol, ukočenost i zategnutost u predelu vrata nestanu.
Budući da su svi glavni mišići vrata uključeni u rotaciju vrata, prilično je lako istezati mišiće vrata. Prvo razmišljanje prilikom odabira određene vežbe za istezanje vrata trebalo bi biti da li vam je vrat više ukočen prilikom savijanja ili istezanja vrata. Kada postignete veću fleksibilnost u savijanju (fleksija) ili istezanju (ekstenzija), možete dodati istezanje koje uključuje bočni pokret. Drugim rečima, kako biste povećali fleksibilnost ekstenzora vrata dodajte vežbu istezanja ekstenzora vrata i rotacije.
Preporučljivo je da počnete sa položajem koji je najmanje ukočen i osetićete napredak nakon nekoliko dana istezanja. Trebali biste istezati kako agonističke mišiće (mišići zaduženi za pokret) tako i antagonističke mišiće (mišići koji se suprotstavljaju pokretu ili izvode suprotan pokret). Ako imate veću ukočenost u jednom smeru pokreta, svakako bi trebalo bi istežete obe strane kako biste održali pravilan balans mišića, znači ne zapostavljajte jednu stranu vrata.
Najpre je potrebno zagrejati vrat, to se najbolje radi jednostavnim kruženjem glavom, laganim naginjanjem glave u levu i desnu stranu, okretanjem glave levo i desno i spuštanjem u podizanjem glave gore i dole. Ove vežbe zagrevanja su veoma slične vežbama istezanja, čak vam i samo one mogu pomoći u oslobađanju od simptoma.
Vežba 1: Istezanje ekstenzora vrata
- Sedite u ispravnom položaju i opustite telo.
- Spojite prste i postavite ih na potiljak glave. Palčeve postavite na mišiće koji kreću iz podnožja lobanje kako bi osetili njihovu reakciju.
- Polako i bez naglih pokreta, gurajte glavu napred pokušavajući da bradom dodirnete grudi. Ne idite preko granice, ne trebate osećati bol. Zadržite ovaj položaj 5 do 10 sekundi.
- Vratite glavu u početni položaj i opustite mišiće 5 do 10 sekundi a zatim ponovite vežbu.
Tehnika: Istezanje ekstenzora vrata možete raditi sedeći ili stojeći. Veći intenzitet istezanja postiže se kada sedite. Stojeći se smanjuje efektivnost istezanja jer se uključuju refleksi kako bi sprečili gubitak ravnoteže. Tokom istezanja, pobrinite se da ramena ostanu spuštena i prava. Povijena ramena će smanjiti intenzitet istezanja. Takođe održavajte vrat što je moguće pravo. Pokušajte da dodirnete bradom što nižu tačku na grudima.
Uzrok ukočenosti: Često je karakteristično za ljude koji su pod stresom da povijaju ramena. Konstantno povijanje ramena ograničava sposobnost mišića na zadnjoj strani vrata da se opuste. Ovo uzrokuje stvaranje napetosti u tim mišićima, doprinoseći bolu i umoru i izazivajući dalje povijanje. Osim toga ovi mišići mogu postati napeti nakon napora vrata ili povrede usled udarca. Opuštanje i relaksacija mogu se postići ovim istezanjem, čime se značajno smanjuje povijanje. Takođe mišići ekstenzora vrata moraju ostati opušteni kako bi održali pravilnu posturu, a održavanje pravilne posture može zauzvrat pomoći u smanjenju napetosti i ukočenosti mišića.
Mišići koji se istežu ovom vežbom: Gornji trapezijus, longissimus paitis, semispinalis capitis, splenius capitis, splenius cervicis i skalenski mišići
Vežba 2: Istezanje fleksora vrata
- Sedite i opustite ramena i vrat
- Vežbu možete raditi na tri načina: bez korišćenja ruku, sa dlanovima spojenim i postavljenim na čelo ili sa dlanovima postavljenim u predelu ključne kosti. Zauzmite jedan od ova tri položaja.
- Laganim pokretom podižite glavu i gurajte je u nazad tako da vam nos bude usmeren ka plafonu, zadržite se u takvom položaju 50 do 10 sekundi i nemojte vršiti preteran pritisak na glavu.
- Vratite se u prvobitni položaj i odmorite desetak sekundi, ponovite ovu vežbu onoliko puta koliko vam prija
Tehnika: Istezanje fleksora vrata je vežba koju je najbolje raditi sedeći. Važno je da ste opušteni i da imate pravilno držanje tokom izvođenja ove vežbe istezanja vrata i to prednjih mišića vrata. Ukoliko vežbu izvodite bez korišćenja ruku ili sa dlanovima na čelu, vežba se izvodi pomeranjem glave ravno u nazad. U ovom slučaju istežete mišiće sa obe strane, znači ceo par prednjih mišića vrata. Ovakvo izvođenje vežbe se preporučuje početnicima jer je intenzitet istezanja slabiji.
Ako vežbu izvodite sa dlanovima postavljenim u predelu ključne kosti budite pažljivi jer je intenzitet istezanja mišića veći. To je iz razloga jer se glava podiže unazad ali blago u stranu (suprotnu od strane na kojoj su postavljene šake), ciljano se gađa mišić samo jedne strane vrata te se ove vežbe preporučuju osobama koje već neko vreme rade vežbe istezanja ekstenzora vrata. Pronađite tačku gde se mišići tetivama spajaju sa ključnom kosti desnog ramena, postavite prste leve ruke na tu tačku, a desnu ruku preko nje. Pomerajte glavu lagano unazad lagano u levo dok ne osetite blago peckanje, izbegavajte bol.
Mišići koji se istežu ovom vežbom: Sternokleidomastoidni mišić, longissimus capitis, semispinalis capitis, splenius capitis i skalenski mišići
Bol u vratu uzrok
Najčešće do zategnutosti ovih mišića dolazi zbog lošeg držanja tj. posture, pogrbljenog sedenja. Loše držanje takođe može doneti posledice zatezanja drugih mišića vrata. Stav koji stvara ukočenost sternokleidomastoid-a ponekad se naziva i vrat lešinara jer gledano iz profila podseća na to kako lešinar drži glavu i vrat. Pošto ljudi pod stresom često snažno dišu i podižu ramena, ovaj mišić može biti primoran da radi statički rokom dužeg vremenskog perioda, što dovodi do napetosti i bola. Mišići fleksora vrata moraju biti opušteni kako bi se održala pravilna postura.
Vežba 3: Istezanje ekstenzora i rotacija
- U sedećem ili u stojećem položaju ispravno, opustite vrat, ruke i ramena.
- Desnu šaku postavite u predelu temena suprotne strane glave. A levom šakom se uhvatite za sedalo od stolice.
- Polako, delujući malom silom povucite glavu na dole u desnu stranu, tako da bradom priđete desnom ramenu što je bliže moguće.
- Opustite glavu i odmorite nekoliko sekundi pa ponovite vežbu. Ne zaboravite da obavezno i ravnomerno istežete i drugu stranu.
Tehnika: Ova vežba se najbolje izvodi kada u sedećem položaju. Sedite sa blago razdvojenim kolenima, stegnite leđne i trbušne mišiće kako bi obezbedili stabilnost i ujedno izolovali samo vratni deo. Jednom rukom se uhvatite za ivicu stolice, a drugu ruku položite na teme glave sa suprotne strane. Glavu postavite u položaj tako da uho dodiruje rame a brada grudi, ne vršite pritisak rukom na teme glave. Za razliku od vežbe broj 1, ova vežba isteže isti mišić ali pojedinačno.
Često se dešava da je jedna strana vrata više ukočenija od druge. Pritom ćete osetiti bol u vratu sa desne strane ili bol u vratu sa leve strane. Ukoliko imate bol u vratu sa leve strane onda vucite glavu u desnu stranu. Ako imate bol u vratu sa desne strane onda vucite glavu u levu stranu. Ovo se dešava kada spavate isključivo na jednoj strani ili sedite za stolom, a položaj glave vam je često okrenut više u jednu stranu. Dakle, kada istežete obe strane istovremeno kao u vežbi 1, istezanje je ograničeno najukočenijim mišićima. Istezanjem svake strane pojedinačno možete se usredsrediti više na ukočeniju stranu. Uvek istežite obe strane kako bi održali ispravan balans u mišićima i kako bi ste održali ispravnu posturu.
Mišići koji se istežu ovom vežbom: Gornji trapezijus, sternokleidomastoid, longissimus capitis, semispinalis capitis, splenius capitis i skalenski mišići
Ukočen vrat uzrok
Nepravilno držanje ramena može izazvati ukočenost ovog mišića. Skraćenje i zatezanje mišića uzrokuje dugotrajnu statičku napetost u ramenima što dovodi do opšte napetosti i u području vrata. Razlog za nepravilno držanje ramena može biti bilo šta, od hladnoće do osećaja stresa. Veoma je teško opustiti vrat i ramena kada se osećate pod stresom, to je područje gde se tenzija najviše ispoljava. Pošto mišić trapezijus drži ramena, ovaj mišić nema priliku da se opusti kod osoba koje su pod konstantnim stresom. Zategnutost ovog mišića može izazvati propratne simptome kao što su glavobolja u dnu lobanje, iznad uha, iznad ili iza oka, bol ramenog pojasa, bol između lopatica i poteškoće sa rotiranjem ili naginjanjem glave u stranu.
Vežba 4: Guranje brade
- Izaberite stojeći ili sedeći položaj, držite pravilno držanje i gledajte pravo napred.
- Stavite prst na bradu.
- Bez pomeranja prsta, povucite bradu i glavu pravo unazad dok ne osetite istezanje u prednjim mišićima vrata kao i u potiljku. (Ovu vežbu možete izvoditi i gurajući prstom bradu i vršeći kontrapritisak glavom na prst) Zadržite u ovom položaju 5 do 10 sekundi.
- Glavu vratite tako da brada opet dodiruje prst. Odmorite par trenutaka i opustite mišiće.
- Ponovite vežbu više puta.
Tehnika: Guranje brade je jedna od ključnih vežbi koje se preporučuju za održavanje mišića vrata opuštenim, ova vežba takođe ispravlja loše držanje. Redovnim izvođenjem može pomoću o poboljšanju fleksibilnosti, snage i funkcionalnosti vrata. Na samom početku može biti korisno da imate prst kao referencu, ali vremenom kada budete savladali tehniku vežbe u potpunosti prst vam neće biti potreban. Vežba se izvodi kada imate ukočen vrat ili bol u vratu sa leve strane ili bol u vratu sa desne strane, ali sa prednje strane vrata. Modifikacija ove vežbe koja dodatno pojačava istezanje fleksora vrata je primena otpora rukom ili prstom postavljenim ispod brate i vršenjem blagog pritiska na ruku. Ovu vežbu možete izvoditi bilo gde, u automobilu dok čekate zeleno svetlo, dok sedite za kancelarijskim stolom na poslu i drugo.
Mišići koji se istežu: skalenski mišići, subokcipitalni mišići, semispinalis capitis, splenius capitis, longissimus capitis, sternothyroideus, omodyoid, sernokleidomastoid i splenius cervicis.
Zašto se javlja bol u vratu?
Loša postura, uključujući nagnutu glavu napred se smatra faktorom koji doprinosi bolovima i ukočenosti u vratu. Prilikom sedenja ili stajanja trudite se da držite pravilno svoju kičmu i ramena. Referenca pravilne posture je položaj u kom su vam uši u pravcu, iznad ramena. Uz pomoć ove vežbe ojačaćete vratne fleksore, donje vratne ekstenzore i druge mišiće koji drže glavu povučenu unazad u pravilnoj posturi. Takođe ćete postići fleksibilnost skalenskih mišića duž prednje strane vrata i subokcipitalnih mišića u bazi lobanje.
Vežba 5: Istezanje mišića podizača lopatice
- Sedite na stolicu ili klupu, glavu držite pravo, a kolena blago razmaknuta.
- Podignite desnu ruku iznad glave, savijte lakat i šaku položite na deo vrata iznad desne lopatice. Levu ruku stavite na teme glave. Glava i leva ruka treba da budu pod uglom, tako da nos bude u pravcu desnog kolena.
- Levom rukom lagano vucite glavu prema levom kolenu dok ne osetite zatezanje i blago peckanje na desnoj strani vrata. Istezanje na ovaj način zadržite 5 do 10 sekundi.
- Gurajte glavu prema ruci i polako popuštajte dok ne vratite glavu u prvobitni položaj. Napravite pauzu i ponovite vežbu.
- Vežbu istezanja mišića podizača lopatice radite i za drugu stranu jer je ova mišić paran.
Tehnika: Ovo istezanje zahteva sedeći položaj, može se izvoditi i u stojećem položaju ali se najbolji rezultati postižu ako sedite. Trudite se da držite pravilno posturu, kao i položaj ruku i glave tokom izvođenja ove vežbe. Izbegavajte nagle pokrete, a vežbu izvodite dokle dok vam prija, izbegavajte bol.
Mišići koji se istežu: mišić podizač lopatice (Levator scapulae), longissimus capitis, longissimus cervicis, semispinalis capitis, semispinalis cervicis, spinalis cervicis, spinalis capitis, splenius capitis, trapezius, rhomboid i sternokleidomastoid.
Uzrok ukočenosti
Mišić podizača lopatice iliti Levator scapulae se zateže i skraćuje lošim držanjem tela, stalnim podizanjem ramena, spavanje na stomaku sa glavom okrenutom na stranu, repetitivno rotiranje glave u toku dana, dugo sedenje u statičkom položaju ili nećete verovati, telefoniranjem. Pošto levator scapulae podiže rameni pojas, takođe statički radi u stresnim situacijama, jer se ramena često podižu kao odgovor na napetost. Ukočen vrat je veoma česta pojava. Uz ukočen vrat verovatno ćete imati bol u vratu sa leve strane ili bol u vratu sa desne strane. U zavisnosti koja strana vrata je više pogođena baziraćete se na rad vežbe za taj mišić. Primera radi, bol u vratu sa leve strane tretirate izvodeći vežbu u desno, dok se za bol u vratu sa desne strane vežba izvodi u levo.
Vežba 6: Istezanje rotacijom vrata
Izvođenje vežbe:
- Sedite ili u stojećem položaju zauzmite ispravan stav, pravilno držanje. Ruke pustite pored tela. Ramena neka vam budu u pravom položaju a bradu u ravni sa tlom.
- Rotirajte glavu laganim pokretom, u jednu stranu dok ne osetite zatezanje, zadržite glavu u tom položaju 5 do 10 sekundi.
- Vratite glavu u položaj napred.
- Rotirajte glavu u drugu stranu i ponovite postupak.
Tehnika: Pre samog početka opustite se i održavajte pravilnu posturu, kao i ruke sa strane tela kako bi održali stabilnost i balans. Pokreti neka budu lagani. Opseg pokreta zavisi od vas i razgibanosti vašeg vrata, ali običan normalan opseg je od 40 do 80 stepeni. Glavu okrećete onoliko koliko vam prija, osećaj zatezanja uz blago peckanje znači da vežbu izvodite kako treba, zadržite glavu u tom položaju i ne idite dalje, dalji pokreti mogu izazvati povredu. Ovu vežbu možete unaprediti ako ispružite ruku u stranu ravno sa tlom, savijete je u laktu na gore i izvodite ovu vežbu rotirajući glavu u suprotnu stranu od podignute ruke. Ova vežba istezanja vrata je jedna od najjednostavnijih. Samim tim što imate ukočen vrat, možete osetiti bol u vratu sa desne strane ili bol u vratu sa leve strane, ne brinite ova vežba će vam pomoći.
Uzrok ukočenosti: Kada se glava i ramena naginju napred usled lošeg držanja, neki mišići u grudima i vratu mogu se skratiti i postati napeti tokom vremena. To može dovesti do loše posture i izazvati bol u vratu.
Mišići koji se istežu: Longissimus capitis, levator scapula, trapezius, semispinalis capitis i splenius capitis
Vežba 7: Istezanje vrata – klimanje glavom
- Zauzmite stojeći stav, ruke pustite da padaju sa strane tela. Glavu držite pravo.
- Udahnite i lagano podižite glavu ka gore, tako da nos ide ka plafonu. Kada osetite zatezanje i blago peckanje u predelu prednjih mišića vrata zadržite taj položaj 5 do 10 sekundi.
- Vratite glavu u početnu poziciju.
- Savijajte vrat tako da glava ide ka napred a brada ka grudima, izdišite dok izvodite ovaj korak. Kada osetite zatezanje zadnjih mišića vrata zadržite taj položaj.
- Vratite se u početni položaj, izvodite vežbu onoliko puta koliko vam prija.
Tehnika: Polazni položaj zahteva ispravno držanje, stopala treba da budu u širini kukova, prstima usmerenim prema napred ili blago okrenutim ka napolje, sa rukama uz bokove. Napnite trbušne mišiće kako biste stabilizovali kičmu, zatim spustite lopatice unazad bez krivljenja donjeg dela leđa. Prilikom izvođenja ove vežbe istezanja vrata održavajte ramena stabilno i uvek kao u početnom položaju. Ako želite da pojačate istezanje prilikom povijanja vrata, jednu ruku možete staviti iznad glave na teme i polako vršite pritisak na glavu, kao u vežbi 3 samo što u ovom slučaju pokreti idu ravno.
Uzrok ukočenosti: Ukočen vrat najčešće izazivaju dugo sedenje u nepravilnom položaju, stres ili loš položaj prilikom spavanja.
Mišići koji se istežu: Sve prikazane vežbe istezanja vrata se fokusiraju na određenu grupu mišića u vratu, dok se ovom vežbom istežu gotovo svi mišići u vratu.
Vežbe za vrat oprez
Istezanje vrata može biti opasno ako se ne radi pravilno. Zapamtite da preterano istezanje (veoma snažno istezanje) može više štetiti nego koristiti. Ponekad mišić postane ukočen od preteranog istezanja. Istezanje može smanjiti tonus mišića. Kada se tonus mišića smanji, telo to kompenzuje čineći mišić još zategnutijim.
Neke vežbe istezanja vratnih mišića koriste položaj takozvanog pluga, pri kojem zadnji deo glave leži na površini tla sa trupom gotovo vertikalno gore i nogama iza glave. Ovaj položaj može generisati veliki stres na mestu savijanja, posebno kod ljudi sa malom fleksibilnošću vrata. Ovaj visoki stres može oštetiti pršljenove ili značajno komprimirati (zbiti, sabiti) prednji invertebralni disk. Komprimirani disk može izazvati izbočenje ili pritisak na kičmenu moždinu, što je može ozbiljno oštetiti.
Takođe, prilikom istezanja vrata, budite oprezni i izbegavajte naglo ili brzo primenjivanje sile. Nagla primena sile može dovesti do povreda vrata. U najgorem slučaju, povreda vrata može preseći vratne arterije i prisiliti dens da prodre u produženu moždinu mozga izazivajući smrt.
Vrat – mišići, pršljenovi, tetive
Fleksibilni deo vrata čine sedam vratnih pršljenova zajedno sa pripadajućim mišićima i ligamentima. Pršljenovi, mišići i ligamenti rade zajedno kako bi podržali i pokretali glavu.
Pršljenovi
Prva dva vratna pršljena imaju jedinstvene oblike i nazivaju se atlas i aksis. Atlas je koštani prsten koji podržava lobanju. Aksis ima uspravnu izbočinu poput zuba, zvanu dens, koja atlasu osovinu oko koje se može okretati. Aksis i ostalih pet vratnih pršljenova imaju zadnju koštanu izbočinu koji su povezani sa velikim nuhalnim (potiljačnim) ligamentom. Kao i u trupu, tela pršljenova su povezana sa zadnjim i prednjim ligamentima, zajedno sa drugim ligamentima koji povezuju svaki spinalni i transverzalni (bočne koštane izbočine) proces sa odgovarajućim delovima na susednim pršljenovima. Pored toga, svaki pršljen je odvojen intervertebralnim diskom. Uz pritiskanje pršljenova na diskove, vrat se može kretati napred, nazad i bočno.
Mišići
Mišići vrata se nalaze u dva trouglasta područja nazvana prednji i zadnji trouglovi. Granice prednjeg trougla su mandibula (vilica), sternum (grudna kost) i mišić sternokleidomastoid. Glavni prednji mišići su sternokleidomastoid i skalen. Granice zadnjeg trougla su klavikula (ključna kost), mišić sternokleidomastoid i mišić trapezius. Glavni mišići zadnjeg trougla vrata su trapezius, longissimus capitis, semispinalis capitis, splenius capitis.
Pokreti glave
Pokreti glave uključuju fleksiju (vrat povijen napred), ekstenziju (glava nageta unazad), lateralnu fleksiju i ekstenziju (glava nageta u stranu) i rotaciju. Pošto mišići vrata postoje u desnim i levim parovima, svi mišići vrata su uključeni u lateralnu tj. bočnu fleksiju i ekstenziju. Na primer, desni sternokleidomastoid pomaže u izvođenju desne lateralne fleksije, a levi sternokleidomastoid pomaže u izvođenju desne lateralne ekstenzije.
Fleksija vrata nije ograničena samo ukočenošću mišića zadnje strane vrata, već i ukočenošću ligamenata zadnje strane vrata, snagom fleksornih mišića, poravnanjem vertebralnih tela sa susednim pršljenovima, kompresibilnošću prednjih delova intervertebralnih diskova i kontaktom brate sa grudima.
Slično tome, ekstenzija vrata je kontrolisana i ukočenošću prednjih mišića, kao i ukočenošću prednjih ligamenata, snagom ekstenzorskih mišića, poravnanjem vertebralnih tela sa susednim pršljenovima i kompresibilnošću zadnjih delova interverterbalnih diskova. Na kraju, osim ukočenosti kontralateralnih mišića i tetiva, lateralna funkcija vrata kontrolisana je sudarom svakog transverzalnog procesa pršljena sa susednim transverzalnim procesom.