Zavojni mišić glave (Splenius capitis) Anatomija

Zavojni mišić glave (Splenius capitis) je jedan od dubokih, intrinzičnih mišića zadnjeg dela vrata. Nalazi se u površinskom sloju, što znači da je bliži površini u poređenju sa ostatkom mišića. Ime potiče od grčke reči „Splenion“ što znači zavoj i latinske reči „caput“ što znači glava, zbog čega ima izgled zavoja. Splenius capitis (lat. m Splenius capitis) se na srpskom jeziku naziva zavojni mišić glave.

Zavojni mišić glave se proteže od spinoznog procesa poslednjeg vratnog pršljena i prva tri grudna pršljena, pa sve do okcipitalne i temporalne kosti lobanje. Kao rezultat toga, deluje kao ekstenzor i lateralni fleksor vrata i pomaže pri njegovoj rotaciji. Mišić takođe čini deo zadnjeg trougla vrata.

Ovo je paran mišić, što znači da se nalazi i sa leve i sa desne strane zadnjeg dela vrata.

U odnosu na okolne mišiće nalazi se:

• Duboko ispod trapezius-a
• Površno iznad semispinalis capitis i longissimus capitis
• Formira dno zadnjeg trougla vrata, pozicioniran između sternokleidomastoidnog mišića i trapezius-a

U ovom članku ćemo detaljno opisati anatomiju, izgled, strukturu i funkciju zavojnog mišića glave, splenius capitis. Kao i stanja tj. sindrom Zavojnog mišića glave koji može izazvati bol u vratu. Ukoliko imate bilo koji od simptoma bola ili zategnutosti mišića javite se lekaru ili fizioterapeutu.

Šta je Zavojni mišić glave?

Splenius capitis, zavojni mišić glave je duboki mišić koji se nalazi na gornjem delu leđa. Uz Zavojni mišić vrata (splenius cervicis), čini površinski sloj (jedan od tri sloja) intrinzičnih mišića leđa. To znači da produžava i rotira glavu i vrat, za razliku od rebara i gornjih udova.

Zavojni mišić glave zajedno sa splenius cervicis, manjim mišićem koji se nalazi neposredno ispod njega, pomaže pri rotaciji vrata i spuštanju brade ka grudima. Taj pokret se naziva fleksija. Važan je za održavanje pravilne posture jer pomaže u održavanju glave u neutralnom položaju.

Počevši od sredine kičme na nivou od C3 do T3, splenius capitis se proteže između sedmog vratnog pršljena do trećeg ili četvrtog grudnog pršljena. Od osobe ovo varira. Ovaj mišić se umeće na nuhalni ligament, veoma jak ligament vrata. Zavojni mišić glave zatim ide prema gore i spolja da bi se pričvrstio za lobanju.

I zavojni mišić glave i zavojni mišić vrata pokrivaju vertikalno orijentisane paraspinalne mišiće. Koji su dublji i čine srednji sloj intrinzičnih mišića leđa. Splenius mišići izgledaju kao da obavijaju paraspinalne mišiće i vertikalno orjentisane mišiće koji čine najdublji intrinzični sloj. Splenius mišići služe da održe dublje slojeve u položaju.

Ovi mišići počinju na sredini kičme i zajedno formiraju oblik slova „V“. Bočne strane slova „V“ su veoma debele, dok je centralno udubljenje prilično plitko.

Polazište i hvatište

Mišić splenius capitis, sličan znački nastaje iz donje polovine nuhalnog ligamenta i spinoznih procesa sedmog cervikalnog do trećeg torakalnog pršljena (C7-T3).

Mišićna vlakna se pružaju prema gore i bočno, kako bi se pričvrstila na mastoidni proces temporalne kosti. Mastoidni proces je piramidalno oblikovana izbočina na bazi lobanje i predstavlja pneumatizovanu kost zbog mastoidnih vazdušnih ćelija. Mišić se takođe delimično pričvršćuje na spoljašnju površinu okcipitalne kosti, ispod dela gornje zatiljne linije.

Odnosi

Zavojni mišić glave prekriva semispinalis capitis i longissimus capitis, a nalazi se ispod mišića trapezius-a. Gornji deo splenius capitis mišića pokriven je Sternokleidomastoidnim mišićem i čini deo dna zadnjeg trougla vrata.

Ovaj trougao formiraju zadnja ivica sternokleidomastoid-a, prednja ivica trapezius-a i gornja ivica ključne kosti kao osnova.

Pomoćni nerv prolazi preko ovog prostora, koso, pod uglom i inerviše mišić sternokleidomastoid, a zatim prolazi kroz mišić da bi inervisao trapezius.

Na donjem delu trougla nalaze se supraclavicularis, transversalis cervicalis (kožne grane vratnog pleksusa) i gornji deo brahijalnog pleksusa. Niz limfnih čvorova takođe se nalazi duž zadnje ivice sternokleidomastoidnog mišića.

Inervacija

Inervacija splenius capitis mišića dolazi od lateralnih, bočnih grana spinalnog nerva drugog i trećeg cervikalnog pršljena (C2 i C3).

Snabdevanje krvlju

Krvna opskrba zavojnog mišića glave potiče od mišićnih organa okcipitalne arterije, koja je grana spoljne karotidne arterije.

Funkcija

Bilateralna kontrakcija splenius capitis mišića rezultira ekstenzijom glave na vratu. Kada se kontrahuje unilateralno, deluje u sinergiji sa kontralateralnim mišićem Sternokleidomastoid. Što rezultira fleksijom i rotacijom glave ka ipsilateralnoj strani.

Stoga, zavojni mišić glave deluje kao mišić za „treskanje“ glave. Ostali mišići koji produžuju i rotiraju glavu uključuju semispinalis capitis i semispinalis cervicis, koji takođe vrše fleksiju glave lateralno. Gornji deo mišića trapezius takođe deluje kao lateralni fleksor vrata.

Zavojni mišić glave pomaže u održavanju glave u uspravnom položaju. Delujući bilateralno produžuje glavu i vratnu kičmu. Unilateralno vrši funkciju lateralne fleksije glave i vrata i rotaciju glave ka istoj strani.

Mišić se kontrahuje prilikom izbočenja donje vilice i pri širokom otvaranju donje vilice.

Sinergisti i antagonisti zavojnog mišića glave

Antagonisti mišića splenius capitis uglavnom rade na fleksiji vrata i rotaciji vrata u suprotnom smeru od splenius capitis mišića.

Sinergisti zavojnog mišića glave:

• Splenius cervicis se takođe nalazi na zadnjem delu vrata, takođe učestvuje u ekstenziji i rotira glavu i vrat.
• Semispinalis capitis se nalazi u gornjem delu leđa učestvuje u ekstenziji i rotaciji vrata i glave.
• Levator scapulae mišić, nalazi se u gornjem delu leđa i ramenima, podiže i rotira lopaticu, što pomaže u rotaciji glave i vrata.
• Erector spinae, grupa mišića koja se proteže duž kičme i pomaže u rotaciji i ekstenziji glave.

Antagonisti zavojnog mišića glave:

• Sternokleidomastoidni mišić (sternokleidomastoid) se nalazi na prednjoj strani vrata, vrši fleksiju i rotaciju glave i vrata u suprotnom pravcu od splenius capitis mišića.
• Skalenski mišići se nalaze na prednjoj strani vrata, učestvuju u fleksiji i rotaciji vrata i glave.
• Trapezius (gornji delovi), mišić koji se nalazi u gornjem delu leđa i ramenima, stabilizuje glavu i vrat tokom pokreta.
• Duboki fleksori vrata (longus capitis, longus colli) je grupa mišića smeštena na prednjoj strani vrata i pomaže u održavanju pravilne posture i ravnoteže vrata i glave.

Mogu postojati dodatni sinergisti ili antagonisti jer je funkcija mišića vrata kompleksna i uključuje grupe mišića koji rade zajedno. Disfunkcija ili neravnoteža mišića sinergista ili antagonista može uticati na zavojni mišić glave. Može dovesti do okidačkih tačaka u njemu. Dobar tretman će obuhvatiti područje bola, kao i podršku područjima koja doprinose bolu i disfunkciji.

Sindrom zavojnog mišića glave

Često se javlja bol u vratu povezan sa mišićem splenius capitis. Ovaj tip bola naziva se sindromom splenius capitis i spada u grupu cervikalnih sindroma.

Sindrom zavojnog mišića glave je čest i bolan sindrom, prvi put opisan 1980-tih godina. Bol često započinje nakon traume u nesreći sa motornim vozilima, tupih trauma, pada ili posturalnih situacija u kojima su se javile zbog inferiorng i superiorng lateralnog pokreta glave.

Prekomerno ponavljanje pokreta dovodi do prekomerne upotrebe mišića i stvaranja malih degenerativnih promena unutar vlakana za pričvršćivanje. Sličan je sindromu kod insercione tendinoze koja se nalazi u drugim koštanim procesima.

Sindrom imitira bol povezan sa migrenoznom glavoboljom ili temporalnim tendinitisom. Bol se može prostirati od zadnjeg dela glave, preko vrata, ramena pa čak i do ruku. Kada bol postane izrazito jaka, može doći do mučnine i povraćanja. Oči postaju osetljive na jaku svetlost, počinje bol iznad oka, a pritisak se javlja retro-orbitalno.

Simptomi sindroma zavojnog mišića glave uključuju:

• Bol u zadnjem delu glave
• Glavobolju u slepoočnicama
• Pritisak ili bol iza oka
• Bol iznad ili ispod oka
• Osetljivost na svetlost
• Bol u vratu ili ruci

Uzroci povrede mišića splenius capitis mogu biti:

• Loša postura tokom dužeg vremenskog perioda
• Sportska povreda
• Pad
• Spavanje u neugodnom položaju
• Ponavljajuće savijanje ili rotiranje vrata
• Saobraćajna nesreća

Strategije za poboljšanje simptoma bola povezanog za splenius capitis mogu uključivati terapiju ili kombinaciju tretmana. Opcije mogu obuhvatiti:

• Ledene ili tople obloge na bolno područje
• Oralni analgetici
• Fizikalna terapija
• Masaža
• Akupunktura
• Anestetičke injekcije
• Minimalno invazivnu hirurgiju
• Vežbe vrata za oslobađanje napetosti
• Vežbe istezanja vratnih mišića

Tačke okidači sindroma zavojnog mišića glave

Osobe sa sindromom zavojnog mišića glave uglavnom se žale na bol na vrhu glave, glavobolje i migrene. Mišić splenius capitis poznate je prouzrokovanju bola na vrhu glave kada se aktiviraju okidačke tačke. To je mišić koji često uzrokuje glavobolje i bol u vratu.

Povezane okidačke tačke uključuju mišiće splenius cervicis, levator scapulae i mišiće erector spinae. Koji mogu potpuno ograničiti ili blokirati rotaciju glave i vrata na tu stranu.

Lokacije tačaka okidača ovog mišića mogu se nalaziti duž trbuha mišića. Najčešća se obično pojavljuje otprilike u liniji sa pršljenom C3. Bol u mišiću odnosi se na vrh glave i ima prilično karakterističan uzorak reference.

Ovaj sindrom se uspešno može držati pod kontrolom i umiriti simptomi bolova izvodeći jednostavne istezajuće vežbe za vrat.

Sindrom spuštene glave

Skorašnja studija slučaja iz 2023. godine rađena u Japanu uključila je 34 pacijenta sa Sindromom spuštene glave. Tražili su identifikaciju karakterističnih obeležja kontrastno pojačane magnetne rezonance kod pacijenata sa sindromom spuštene glave.

Pacijenti, njih 34 sa simptomima ovog sindroma su podvrgnuti magnetnoj rezonanci, sedam meseci od pojave simptoma. Kontrolna grupa je 32 pacijenta, sličnih godina sa cervikalnom spondilozom ili tumorom mekih tkiva.

Grupa sa sindromom spuštene glave je na magnetnoj rezonanci imala znatno uvećanje kod splenius capitis mišića to jest zavojnog mišića vrata u svih 34 slučaja, što je tačno 100%. Dok je u 23 slučaja bilo uvećanje na romboidnom mišiću odnosno u 3 slučaja na levator scapulae. U drugoj grupi, ni jedan od tih mišića nije imao promene.

Zaključak je da je kod grupe sa sindromom spuštene glave magnetna rezonanca pokazala intramuskularne promene mišića ekstenzora vrata. Što nije bilo prisutno kod kontrolne grupe. Promene u mišićima uključivali su zavojni mišić glave u svim slučajevima. Izolovana je miopatija ekstenzora vrata. Smatra se da je uzrokovana teškom slabošću mišića ekstenzora vrata zbog gubitka elastičnosti povezanog sa starenjem.

Tenzione glavobolje i bol u vratu

Disfunkcija zavojnog mišića glave može se javiti kod osoba sa mehaničkim hroničnim bolom u vratu ili poremećajima izazvanim uvrtanjem vrata. Kod osoba sa bolom u vratu može doći do prekomerne aktivnosti površinskih mišića, kao što su splenius capitis i inhibicije semispinalis cervicis. Efikasno upravljanje ovim stanjem trebalo bi uključiti vežbe koje se fokusiraju na aktiviranje semispinalis cervicis, kao i istezanje i oslobađanje miofascijalne napetosti splenius capitis mišića.

Najčešći uzrok tenzione glavobolje proizilazi iz inflamatornih promena na mestu mišićnog pričvršćivanja na okcipitalnu kost. Kod odraslih, to se najčešće javlja na pričvršćenju zavojnog mišića glave, izazivajući sindrom mišića. Ovo je veoma bolan sindrom koji se često javlja.

Tipično imitira odgovarajuće obrasce referentnog bola kod temporalnog tendinitisa i migrenske glavobolje. Bolna glavobolja počinje u lateralnoj ivici gornje zatiljne linije i medijalno od mastoidnog procesa. Kako se razvija upala, dolazi do zadržavanja i iritacije većeg okcipitalnog nerva.

Početak bola često je uzrokovan traumom. Najčešći uzrok je posturalan, usled produženih perioda držanja glave u spuštenom, rotiranom i uzdignutom položaju. Mišićna napetost dovodi do mikrotraume mišićnog pričvršćenja, što dovodi do oticanja i mioalgije ili neuralgije.

Zaključak

Splenius capitis – zavojni mišić glave se nalazi na zadnjem delu vrata i pričvršćen je za lobanju. Ovaj mišić, zajedno sa drugim mišićima pomaže u rotaciji i savijanju glave i vrata (vratne kičme). Oštećenja zavojnog mišića glave može biti rezultat loše posture ili povrede. Može izazvati bol u zadnjem delu i facijalnom delu glave, kao i glavobolje. Postoje raznovrsne opcije lečenja, od vežbi za vrat do procedura u ordinaciji.

Zavojni mišić glave je važan za održavanje pravilne posture jer pomaže u održavanju glave i vrata u neutralnom položaju. Kada mišić postane zategnut, umoran ili preopterećen, može dovesti do okidačkih tačaka koje mogu izazvati bol u vrhu glave ili glavobolje.

Istraživanja okidačkih tačaka na mišiću splenius capitis pokazuju da je ovaj mišić često uključen u hronične tenzione glavobolje zajedno sa mišićima subokcipitalnog područja. Okidačke tačke takođe mogu biti povezane sa cervikalnom radiokulopatijom (bolom živca).

Drugo istraživanje je otkrilo da ljudi koji imaju hronične tenzione glavobolje imaju više aktivnih ili latentnih okidačkih tačaka nego ljudi bez glavobolja.

Bol u mišiću splenius capitis takođe može biti povezan sa tinitusom (zujanjem u uhu) zajedno sa okidačkim tačkama u drugim mišićima poput masetera, sternokleidomastoida i gornjeg trapeziusa.