Sternokleidomastoidni mišić (lat. m. Sternocleidomastoideus) je mišić poznat i kao bočni pregibač vrata. Sternokleidomastoidni mišić (Sternocleidomastoid) je snažan mišić vrata koji omogućava savijanje vrata i okretanje ili naginjanje glave. Povrede i napetost u ovom mišiću mogu dovesti do bola i ukočenosti. Tretmani uključuju istezanje mišića vrata, fizikalnu terapiju i osteopatsku manipulaciju. Možete se brinuti o svom Sternokleidomastoidnom mišiću održavajući pravilnu posturu i izbegavajući prekomerni stres.
Sternokleidomastoidni mišić je jedan od preko 20 parova mišića koji deluju na vrat. Ima dvostruku inervaciju i višestruke funkcije, nalazi se sa obe strane vrata. To je površinski, opipljiv mišić sa značajem kao anatomski orijentir unutar vratne regije i kao deo neuromišićnih patologija poput tortikolisa. Osim toga, dokazi iz elektrofizioloških studija pokazuju da sternokleidomastoidni mišić deluje u sinergiji sa celokupnom grupom mišića cervikofacijalne regije, odgovarajući i pomažući u različitim složenim fiziološkim pokretima izvan svoje osnovne funkcije kao lateralni fleksor vrata. Sternokleidomastoid se nalazi sa obe strane vrata i proteže se od grudne kosti i ključne kosti u gornjem delu prsa, do zadnjeg dela glave (potiljka). Ovaj mišić ima cilindričan, remenast oblik koji se pojavljuje sa strane vrata i sužava se na krajevima.
U ovom članku ćemo detaljno opisati funkciju, anatomiju, izgled, strukturu, kao i stanja i deformacije Sternokleidomastoidnog mišića. Ukoliko imate bol u vratu ili ukočen vrat, obavezno se obratite svom lekaru ili fizioterapeutu kako bi obavili preglede i utvrdili postupak lečenja.
Šta je Sternokleidomastoidni mišić?
Sternokleidomastoidni mišić (sternokleidomastoid) je najveći mišić u prednjem delu vrata. Nalazi se odmah ispod kože. Možete ga osetiti prelazeći prstima sa obe strane vrata. Upravo kroz ovaj mišić možete opipati puls.
On je uparen mišić, što znači da se nalazi sa obe strane. Sternokleidomastoidni mišić počinje na dnu vrata, obavija obe strane i završava na bazi lobanje. Ime je dobio po svom položaju i delovima.
Sterno znači sternum (grudna kost). Jedan deo mišića (sternalna glava) počinje na grudnom košu. Kreće se naviše na ove strane vrata gde se spaja sa drugim delom mišića, kalvikularnom glavom.
Kleido (Cleido) znači ključna kost. Drugi deo mišića (kalvikularna glava) počinje u centru levih i desnih ključnih kostiju. Kreće se naviše na ove strane vrata i spaja se sa sternalnom glavom.
Mastoid je skraćenica za deo kosti nazvan mastoidni proces. Mastoidni proces se nalazi na bazi lobanje iza ušiju. Sternokleidomastoidni mišić se završava na mostoidnom procesu.
Funkcija Sternokleidomastoidnog mišića
Ovaj mišić vrata vam pomaže da savijete vrat i okrenete ili nagnete glavu. Njegove funkcije su široke i pomažu vam u svakodnevnim aktivnostima. Najosnovnije, neophodne radnje tokom svakog dana omogućava upravo Sternokleidomastoidni mišić, u to spadaju:
- Okretanje glave levo ili desno
- Naginjanje glave ka desnom ili levom ramenu
- Naginjanje glave unazad, podizanje brade ka gore
- Naginjanje glave unapred, spuštanje brade ka grudima
- Održavanje pravilne posture jer pomaže u stabilizaciji vrata čak i kada se ne krećete
- Omogućava disanje sarađujući sa drugim mišićima vrata kako bi podigao grudnu kost i ključnu kost prilikom udaha. Taj pokret stvara prostor za vaša pluća da uđe vazduh.
- Žvakanje, podržava zglob koji povezuje vašu vilicu sa lobanjom. Sklop koji se zove temporomandibularni zglob (vilični zglob) koji vam omogućava da otvarate i zatvarate usta.
Unilateralna (jednostrana) kontrakcija Sternokleidomastoida omogućava trostrano kretanje. Povezuje rotaciju glave na stranu suprotnu od one gde je kontrakcija, kao i naginjanje glave na tu stranu i ekstenziju.
Bilateralna (dvostrana) kontrakcija oba mišića istovremeno zavisi od stanja kontrakcije drugih mišića vratnog dela kičme.
Ako vratna kičma nije fiksirana, ova bilateralna kontrakcija uzrokuje hiperlordozu vratne kičme sa ekstenzijom glave i savijanjem vratne kičme dorzalno (leđno). Ako je vratna kičma zategnuta i pravolinijska zbog kontrakcije paravertebralnih mišića, istovremena kontrakcija Sternokleidomastoidnog mišića određuje fleksiju vratne kičme na leđnu kičmu i fleksiju glave unapred. Sternocleidomastoid može imati inspiratornu mišićnu akciju tako što uzima fiksnu tačku na temporalnog kosti, a zatim podiže grudnu kost i ključne kosti.
Sternocleidomastoid ima važnu ulogu u držanju vrata i tela. Pokazano je da vestibularna stimulacija električno aktivira sternocleidomastoid, sa dokazima o bliskoj vezi između vestibularne regije i motoneurona ovog mišića. Lateralno naginjanje je pokret kojim navedeni mišić iskazuje maksimalnu sposobnost brzine i snage.
Funkcije temporomandibularnog zgloba
Još jedna važna funkcija sternokleidomastoidnog mišića je omogućavanje pravilne funkcije temporomandibularnog zgloba. Tokom žvakanja, trigeminalno-cervikalni refleks stimuliše aktivnost sternocleidomastoida. Postoji dokaz da je inervacija sternokleidomastoida fundamentalna za optimalnu okluziju temporomandibularnog zgloba. Promena okluzije mandibule uzrokuje poremećaj funkcije mišića, sa poremećajima mišićne koordinacije. Ovaj poremećaj koordinacije se odnosi na nagibe vrata. Ispravka poremećene okluzije ili tretman zuba rešili su u nekim slučajevima problem tortikolisa. Tokom žvakanja sa jedne strane aktivnost mišića je sinhronizovana sa Maseteričnim mišićem. Nasuprot tome, pri dvostranoj kontrakciji prilikom žvakanja, sternokleidomastoidni mišić anticipira intervenciju Maseteričnog mišića, verovatno radi stabilizacije vrata.
Anatomija Sternokleidomastoidnog mišića
Mišić Sternocleidomastoid se proteže od baze lobanje (mastoidni proces) naniže duž obe strane vrata, sve do kraja na grudnoj kosti (sternalna glava) ili ključnoj kosti (kalvikularna glava). Mišić je širi i tanji na početku i kraju, dok je u sredini deblji ali uži, na mestu gde se spajaju sternalna i klavikularna glava. Sternocleidomastoid je veliki, lako prepoznatljivi i opipljiv mišić.
Dva vratna regiona poznata kao trouglovi su podeljena Sternokleidomastoidnim mišićem. Prednji (anteriorni) trougao je omeđen zadnjom ivicom mišića, donjom ivicom mandibule prema dole i srednjom linijom vrata ka unutra. U prednjem trouglu se nalaze suprahioidni i infrahioidni mišići. Zadnji (posteriorni) trougao je omeđen mišićem sa prednje strane, ključnom kosti odozdo i mišićem trapezijusom sa zadnje strane. Skalenski mišići se nalaze u zadnjem trouglu.
Mišić polazi sa gornje ivice grudne kosti (manubrium sterni) i medijalne četvrtine gornje površine ključne kosti. Dve glave mišića se spajaju u jedan mišićni trup koji je usmeren nagore i lateralno. Umeće se na mastoidni proces temporalne kosti i na prednji deo superiornog nuhalnog grebena. Sternokleidomastoidni mišić ima vlakna koja su paralelno raspoređena i nije penasti mišić.
Može se podeliti na četiri dela, zbog svoja dva mesta nastanka (ključna i grudna kost) i dva mesta pričvršćivanja (okcipitalna, potiljačna kost i mastoidni proces). Četiri dela mišića su: sternomastoidni, sterno-okcipitalni, cleidomastoidni i cleido-okcipitalni.
Sternomastoidni deo je mišićno područje koje tokom mišićne aktivnosti može razviti veći procenat kontraktilne snage od drugih delova. Nasuprot tome, cleido-okcipitalni deo je mišićno područje gde se razvija najmanja snaga.
Izgled i struktura Sternocleidomastoid?
Posmatrajući ga sa prednje strane, možete ga zamisliti kao kratki, nevezani šal koji obuhvata obe strane vašeg vrata. Ne proteže se dalje od grudne kosti (gde počinje sternalna glava) ili ključne kosti (gde počinje klavikularna glava). Leva i desna strana postepeno se približavaju dok putuju niz vrat prema kostima u grudnom košu, ali se nikada ne susreću.
Sastoji se od paralelnih redova mišićnih vlakana. Većina (oko 65%) su bela anaerobna vlakna, ostalih 35% su crvena aerobna vlakna.
Aerobno i anaerobno opisuju kako vlakna koriste kiseonik za energiju. Generalno, bela vlakna su jača i mogu proizvesti jače kontrakcije, ali se brže umaraju od crvenih vlakana. Sa godinama, prilikom starenja se povećava broj crvenih vlakana u odnosu bela.
Postoje male razlike u strukturi između sternalne i klavikularne glave Sternokleidomastoidnog mišića. Sternalna glava je zaobljen snop skeletnih mišića i tetiva, te proizvodi jače kontrakcije. Klavikularna glava je mešavina mišićnog i fibroznog tkiva.
Embriologija
Sternokleidomastoidni mišić potiče iz paraksijalnog (preoptičkog) mezoderma i okcipitalnih (postoptičkih) somita. Takođe delimično potiče iz neuralnih grebena. Mišić se pojavljuje 14. dana gestacije kod životinja. Prema nedavnom istraživanju, ćelije koje će formirati mišiće vrata dele prostor sa ćelijama potomcima srca unutar kardiofaringealnog mezoderma.
Snabdevanje krvlju i limfatici
Arterijsko snabdevanje krvlju Sternokleidomastoidnog mišića potiče iz grana spoljne karotidne arterije (okcipitalna arterija i gornja tiroidna arterija), koje se mogu opipati sa pulsom u medijalno-anteriornoj regiji mišića. Tokom intenzivne fizičke aktivnosti, snabdevanje krvlju respiratornih mišića, uključujući i sternocleidomastoid, se povećava na štetu mišića udova.
Spoljašnja jugularna vena prolazi inferiorno u posteriorno od sternokleidomastoidnog mišića. Drenaža venske krvi vrši se preko spoljašnjih zadnjih i prednjih jugularnih vena.
Limfni sistem vrata koji drenira mišić je vertikalni lanac, koji uključuje prednje površinske limfne čvorove i limfne čvorove zadnjeg trougla (inferiorno).
Nervi
Grane kožnog nerva vratnog pleksusa izlaze iz zadnjeg ruba sternokleidomastoidnog mišića. Ovi nervni završeci pomažu mišiću u njegovim proprioceptivnim funkcijama. Dodatni nerv (kranijalni nerv XI) prolazi u zadnji trougao da bi inervisao trapezni mišić i sternocleidomastoid.
Mišići
Mišići koji čine vrat deo su miofascijalnog sistema, koji određuje i anatomski i funkcionalni kontinuum. To znači da disfunkcija jednog mišića ili segmenta mišića rezultira funkcionalnom promenom svih mišića vrata. Na primer, očna patologija menja elektromiografski spektar masetera i mišića vrata, uključujući sternokleidomastoidni mišić.
Mišići vrata (površinski i duboki) aktiviraju se kortikalnim sistemom, putem retikulospinalnog sistema. Aktivacija se sinhronizovana, bez obzira na dubinu sloja mišića. Iz tog razloga, važno je razmotriti ceo kompleks mišića vrata kada se suočavate sa patologijom koja navodno uključuje samo jedan mišić vrata.
Sternocleidomastoid kod zdravih osoba bogat je belim ili anaerobnim vlaknima, oko 65%. Sa nižim procentom crvenih ili aerobnih vlakana, oko 35%. Mišić može brzo da izazove veliku snagu sa manje otpora tokom produženih perioda. Procenat belih i crvenih vlakana u mišiću se menja starenjem. Crvena vlakna imaju tendenciju da se povećaju do oko 44% na štetu belih vlakana. Znači da se mišić prilagođava okolini i starosti.
Bol u vratu
Bol u vratu i ukočenost najčešće se javlja zbog bola u sternokleidomastoidnom mišiću. Usled napetosti ili ponavljanja pokreta, može se javiti bol u vratu. Može se javiti i kod određenih zdravstvenih stanja, kao što su astma i upala pluća.
Bol u vratu (cervikalgija) je bol u ili oko kičme ispod glave. Vaš vrat je takođe poznat i kao cervikalna kičma (vratna kičma). Bol u vratu je čest simptom mnogih različitih povreda i medicinskih stanja.
Možda imate aksijalnu bol u vratu ili radikularnu bol u vratu. Radikularna bol u vratu se širi i na druge delove tela, poput ramena ili ruke. Može biti akutna koja traje od nekoliko dana do šest nedelja ili hronična koja traje duže od tri meseca.
Bol u vratu može ometati vaše svakodnevne aktivnosti i smanjiti kvalitet vašeg života ako se ne leči. Srećom, većina uzroka bolova u vratu nije ozbiljna i poboljšava se uz tradicionalne i konzervativne tretmane poput lekova protiv bolova, vežbanja i upravljanja stresom. Ukoliko osetite bol u vratu ili ukočenost u vratu, obavezno se javite vašem lekaru ili fizioterapeutu.
Sada ćemo se baviti bolom u vratu koji izaziva problem koji se javlja u sternokleidomastoidnom mišiću. Problemi sa ovim mišićem mogu takođe izazvati i ukočen vrat.
Bol u vratu uzroci
Bol u vratu obično izaziva bol u sternokleidomastoidnom mišiću. Može imati niz uzroka koji su često povezani sa nekom vrstom napetosti mišića. Zategnutost u drugom delu tela može izazvati referiranu bol u vašem sternocleidomastoidnom mišiću. Takođe može postati zategnut i skraćen usled ponavljanih aktivnosti kao što su:
- Savijanje napred da biste kucali na tastaturi
- Gledanje u telefon
- Okretanje glave dok koristite računar
Uzroci bolova u ovom mišiću i mogu uključivati hronična zdravstvena stanja, poput astme i akutne respiratorne infekcije poput sinuzitisa, bronhitisa, upale pluća i gripa. Ovi uzroci takođe mogu izazvati bol u vratu.
Drugi uzroci bolova:
- Povrede
- Rad iznad glave koji zahteva stalnu poziciju podignute brade
- Loše držanje tela (nepravilna postura), naročito kada je glava napred ili okrenuta u stranu
- Plitko disanje u grudnom košu
- Spavanje na stomaku sa glavom okrenutom na jednu stranu
- Nagli pokreti
- Zategnuti grudni mišići
- Tesne košulje ili kravata
Simptomi bola u vratu i sternokleidomastoidnom mišiću
Možete osetiti bol u vratu i sternokleidomastoidnom mišiću na nekoliko različitih načina. Vaš vrat, ramena ili gornji deo leđa mogu biti posebno osetljivi na dodir ili pritisak. Možete osećati bol u sinusima, čelu ili blizu obrva.
Tupa bol može biti praćena osećajem zategnutosti ili pritiska. Ovakav bol u vratu može izazvati nervozu. Okretanje ili naginjanje glave može izazvati oštru bol. Ozbiljnije povrede mogu uključivati oticanje, crvenilo i modrice. Takođe mogu nastati grčevi mišića.
Možda ćete imati neke od sledećih simptoma:
- Teškoće u održavanju glave
- Dezorijentacija
- Vrtoglavica i neravnoteža
- Iscrpljeni mišići
- Mučnina
- Bol u vilici, vratu ili zadnjem delu glave
- Bol u uhu, obrazu ili kutnjacima
- Zujanje u ušima
- Iritacija skalpa
- Ukočenost
- Tenziona glavobolja ili migrena
- Neobjašnjivo suzenje
- Vizuelni poremećaji poput zamagljenog vida ili osećaja prigušene svetlosti
Kako se rešiti bola u vratu?
Bol u vratu koji se javlja kao posledica zategnutosti sternokleidomastoidnog mišića može biti otklonjen vežbama istezanja vrata. Zategnutost ovog mišića se javlja najčešće kada sedimo, držimo vrat dugo u istom položaju ili radimo nešto iznad glave. Loša postura takođe utiče na sternokleidomastoidni mišić.
Promene u posturi efikasno i jednostavno će otkloniti probleme. Ako radite ili obavljate određenu aktivnost u položaju koja izaziva bol, pokušajte da održavate pravilnu posturu. Možete promeniti položaj stolice ili radnog stola i koristiti slušalice umesto držanja telefona.
Nosite odeću koja pruža dovoljno prostora vašem vratu. Vrat treba da bude raskomoćen, bez previše stezanja, kravata i košulje mogu ograničiti pokrete vašeg vrata. Što može dovesti do bola u vratu. Ukoliko imate probleme, možete staviti ortopedsku kragnu za vrat dok spavate. Tako ćete održati vrat u pravilnom položaju. Takođe možete postaviti savijen peškir ispod vrata kako biste podržali krivinu u osnovi lobanje.
Idite na masažu, možete čak i jednom nedeljno. Ovo može pomoći u ublažavanju napetosti mišića i stresa, iako rezultati mogu biti samo kratkoročni. Radite automasažu, sami masirajte glavu, vrat i ramena. Radite to 10 minuta dnevno. Takođe možete koristiti alternativne terapije poput kiropraktike i akupunkture.
Topli i hladni oblozi su jednostavna opcija za tretiranje bola u vratu kada ste kući. Smanjiće otok, opustiti mišiće i smanjiti bol u vratu. Stavite hladan ili topao peškir na bolno područje vrata i držite po 20 minuta nekoliko puta tokom dana. Ukoliko menjate tople i hladne obloge, najbolje je završiti tretman sa hladnom oblogom.
Vežbe istezanja za sternokleidomastoidni mišić
Već smo pisali članak vežbe istezanja mišića vrata, pogledajte članak i vidite kako možete negovati vaš vrat i eliminisati bol i ukočenost. Svakodnevno odvojte 15 minuta za istezanje ovih mišića.
Rotirajte vrat levo desno. To ćete najbolje uraditi ako sednete ili stojite, izdahnite polako i okrenite glavu udesno. Držite ramena opuštena i spuštena. Udahnite i vratite glavu napred, izdahnite i okrenite glavu ulevo, ponovite ovo 10 puta.
Naginjite glavu u sedećem ili stojećem položaju. Izdahnite i nagnite desno uho prema desnom ramenu, udahnite u vratite slavu u ispravan položaj. Ponovo izdahnite naginjući glavu ka levom ramenu.
Stanja i deformacije
Kao i kod bilo kod mišića, mogu se desiti povrede, istegnuća, napetost, atrofija (propadanje) i tumori. Ova stanja mogu oštetiti vaš Sternocleidomastoid.
Najčešća stanja koja se mogu javiti:
- Sindrom Sternokleidomastoidnog mišića
- Poremećaji viličnog (temporomandibularnog) zgloba
- Tortikolis (torticolis) ili krivi vrat
Sindrom Sternokleidomastoidnog mišića
Akutno ili hronično (dugotrajno) stanje koje uključuje ukočenost vrata, bol i druge simptome. Javlja se smanjena pokretljivost, posebno rotacije. Bolovi se najčešće javljaju u vratu i u delovima tela koji su udaljeni od vrata, kao što su oči, slepoočnice, grlo, uši, nos, ramena. Dodatno se mogu javiti mučnina, zujanje u ušima, vrtoglavica i tortikolis. To se dešava kada deo vašeg mišića razvije zategnute, osetljive zone ili okidačke tačke. Veličina i složenost sternokleidomastoidnog mišića čine ga podložnim istegnuću i povredi. Kao rezultat toga, okidačke tačke se mogu razviti na više mesta unutar mišića.
Najčešći uzroci su loša postura, starenje, visina jastuka, često spavanje na stomaku, trauma vrata (nagnječenje), određena zanimanja (violončelisti), dizanje tegova, nepravilni stilovi plivanja, prebrzo izvođenje trbušnjaka, anksioznost, stres i sindrom hiperventilacije.
Fiziološki naše telo pokušava da održi oči i uši na istom nivou tokom godina. Glava je teška oko 5,5 kg i starenje dovodi do gubitka mišićnog tonusa i snage mišića. Starenje neće zaobići ni sternokleidomastoidni mišić što će rezultirati spuštenim i pogrbljenim ramenima kao i nagetom glavom ka napred. To utiče na promene u posturi i hodu, dekompenzacije i bol u kinetičkom lancu.
Simptomi: česte glavobolje, ptozis, neobjašnjivo suzenje i crvenilo očiju, sinuzitis i bol u grlu, zvukovi pucketanja u uhu na istoj strani, problemi sa ravnotežom, posturalna vrtoglavica i smanjena prostorna svest.
Diferencijalna dijagnoza: atipična cervikalna neuralgija, vaskularne glavobolje, meinerova bolest, artritis sternoklavikularnog zgloba, Meinerova bolest, trigeminalna neuralgija, limfadenopatija, fascijska neuralgija, trigeminalna neuralgija, fibromialgija, problemi vestibulokohlearnog sistema, aktivne tačke okidači u levatoru skapule, gornjem trapezijusu i Zavojni mišić glave (splenius capitis), poremećaji cervikalnih diskova, istegnuće i povreda vrata. Zavojni mišić vrata (splenius cervicis) takođe ima aktivne tačke okidače bola.
Tačke okidači sindroma Sternokleidomastoidnog mišića
Bilo kakve promene u mišiću mogu biti povezane sa tačkama okidačima koje mogu biti uzrok samog sindroma ili posledica istog. Ako su prisutne tačke okidači se često nalaze u gornjem trapezijusu. Ako su tačke okidači bola aktivne u sternokleidomastoidnom mišiću, bol se može osetiti izvan mišića.
U sternalnoj glavi mišića obično se nalaze četiri tačke okidači bola koje mogu izazvati probleme poput ptozisa, zamagljenog vida, sinusnih glavobolja i simptomskog obrasca bola. Simptomski obrazac bola je površniji i izaziva bol u potiljku, grlu, očima, sinusima, obrazima i obrvama. U klavikularnoj glavi sternocleidomastoid-a nalaze se tri tačke okidači bola koje mogu izazvati probleme sa bolom u čelu, uhu i mastoidnoj zoni, mučninom, vrtoglavicom i ataksijom. Često postoje mnogobrojni pridruženi simptomi poput vrtoglavice, frontalne glavobolje i dismetrije (nedostatak koordinacije pokreta).
Tortikolis (torticolis)
Tortikolis (torticolis) ili krivi vrat je najčešći deformitet kod beba. Tortikolis je stanje u kojem mišići vrata uzrokuju nagetost i okretanje glave na jednu stranu. Može izgledati kao da je vrat okrenut pod čudnim uglom. Vrh glave može biti naget na jednu stranu, a brada na drugu.
Tortikolis se takođe naziva i krivi vrat. Tortikolis uzrokuju kratki i zategnuti sternokleidomastoidni mišić. Postoje različite vrste tortikolisa ali je obično prisutan od rođenja. Sternocleidomastoid postaje hronično skraćen u slučajevima tortikolisa. Zbog toga se javlja poremećaj pokreta u kojem je glava uporno okrenuta ka jednoj strani. Lečenje skraćenog mišića uključuje blago istezanje zategnutog mišića kako bi se produžio i stekao normalan oblik.
Oštećenje ili povreda spinalnog nerva može uzrokovati slabost ili paralizu sternokleidomastoidnog mišića. To može dovesti do atrofije zahvaćenog mišića i može izazvati teškoće u okretanju glave i savijanju vrata. Lečenje ovoga uključuje vežbe jačanja mišića i ako je moguće popravku živca.
Vrste tortikolisa:
- Kongenitalni tortikolis je stanje često povezano sa drugim poremećajima intrauterine, kao što su metatarzus adductus, razvojna displazija kuka, displazija acetabuluma i kongenitalna displazija kuka. Kongenitalni tortikolis je povezan sa metatarzus adductusom u oko 15% slučajeva.
- Spazmodični tortikolis je fenomen segmentalne distonije.
- Paralitični tortikolis zbog povrede kranijalnog nerva XI.
- Očni tortikolis, gde dvostruki vid utiče na posturu.
- Simptomatski tortikolis ima različite etiologije, uključujući bol, upalu, infekciju ili položaj cervikalnih pršljenova.
- „Psihički jastuk“ tortikolis je stanje koje se često viđa u teškim neurološkim bolestima kao što su Parkinsonova bolest ili katatonički poremećaji, gde pacijenti drže glavu savijenu unapred kao da se oslanjaju na jastuče, čak i kada su u ležećem položaju.
- Psihogenski tortikolis je karakterizovan strahom od ispravnih pokreta vrata zbog pojave simptoma bola ili vrtoglavice.