Bradikardija je stanje u kojem vaše srce kuca manje od 60 puta u minuti, što je neobično usporen rad srca. Ovo stanje može biti opasno ukoliko sprečava srce da pumpa dovoljno krvi da zadovolji potrebe vašeg tela. Međutim, bradikardija se može desiti i bez izazivanja štetnih efekata, posebno kod veoma fizički aktivnih osoba.
Šta se smatra pravom kada su mali otkucaji srca u pitanju, može zavisiti od vašeg uzrasta i fizičkog stanja. Starije osobe su sklonije bradikardiji. Kod odraslih osoba srčani ritam u mirovanju manji od 60 otkucaja u minuti kvalifikuje se kao bradikardija.
Vaš srčani ritam može pasti ispod 60 otkucaja u minuti tokom dubokog sna. Fizički aktivne odrasle osobe i sportisti često imaju srčani ritam u mirovanju manji od 60 otkucaja u minuti.
Šta je bradikardija?
Bradikardija je usporen rad srca. Srce odraslih osoba u mirovanju obično kuca između 60 i 100 puta u minuti. Ako imate bradikardiju, vaše srce kuca manje od 60 puta.
Bradikardija srca može biti ozbiljan problem ako je brzina srca veoma spora i srce ne može da pumpa kroz telo dovoljno krvi bogate kiseonikom. Ako se to desi, možete osećati vrtoglavicu, nedostatak daha i težak umor. Ponekad bradikardija srca ne izaziva simptome ili komplikacije.
Usporen rad srca nije uvek zabrinjavajuć. Primera radi, srčani ritam u mirovanju između 40 i 60 otkucaja u minuti prilično je čest tokom sna i kod nekih ljudi, posebno zdravih mladih, odraslih osoba i profesionalnih sportista.
Ako bradikardija izaziva veoma teške simptome i komplikacije, može biti potrebno ugraditi pejsmejker. Na taj način bi srce održalo odgovarajući ritam.
Bradikardija simptomi
Kod mnogih ljudi, bradikardija ne izaziva nikakve simptome. To se posebno dešava kod ljudi koji su veoma fizički aktivni i imaju bradikardiju. Njihovo srce je efikasnije. Najveća briga kod ovo stanja je da srce nije dovoljno efikasno u pumpanju krvi do svih organa i tkiva kojima je potrebna. Usporen rad srca može izazvati raznolike simptome koje je veoma lako pogrešno proceniti.
Bradikardija srca može izazvati sledeće simptome:
- Nedostatak daha
- Umor
- Bol u grudima (angina)
- Palpitacije srca (neugodan osećaj sopstvenih otkucaja srca bez korišćenja ruku za opipavanje pulsa)
- Problemi sa pamćenjem
- Zbunjenost
- Teškoće u koncentraciji
- Vrtoglavica i osećaj slabosti i gubitak svesti (sinkopa)
- Iritabilnost, agitacija ili druge promene ličnosti
Usporen rad srca može smanjiti količinu krvi koja se pumpa u druge delove tela, posebno u mozak. Komplikacije iz ovoga su retke. Ipak, nedovoljan protok krvi može doprineti različitim simptomima u zavisnosti od vašeg uzrasta, fizičkog stanja i osnovnog uzroka bradikardije.
Ako je bradikardija srca izazvana nekom drugom medicinskom bolešću, mogu se javiti dodatni simptomi, specifični za tu bolest. Na primer, ljudi čija je bradikardija posledica teške hipotireoze (Hašimoto) takođe mogu imati zatvor, grčeve mišića, povećanje telesne težine (uprkos lošem apetitu), veoma suvu kožu, tanku i suvu kosu, abnormalnu osetljivost na hladnoću i druge simptome povezane sa niskim nivoom hormona štitne žlezde.
Simptomi bradikardije često veoma liče na simptome srčane slabosti. Bradikardija takođe može ličiti na anginu, što je bol ili pritisak u grudima koji je upozoravajući znak srčane slabosti.
Obavezno se obratite izabranom lekaru ako doživite bilo koji od ovih simptoma. Oni mogu biti znak bradikardije ili nekog drugog stanja poput aritmije, koronarne bolesti srca, anemije (smanjen broj crvenih krvnih zrnaca) ili hipoglikemije (nizak nivo šećera u krvi).
Mozak
Prosečan ljudski mozak teži oko 1,4kg, što je oko 1,6% ukupne težine osobe teške 80kg. Uprkos maloj veličini, mozak dobija između 15% i 20% krvi koja dolazi iz vašeg srca. Ako nema dovoljno protoka krvi, to utiče na funkciju vašeg mozga.
Iz nekoliko kliničkih slučajeva istraživači su došli do zaključka da sinusna bradikardija može biti jedna od znaka tumora na mozgu. Bradikardija može zapravo biti jedini znak tumora mozga sa intrakranijalnom hipertenzijom.
Dokumentovani su slučajevi osoba koji su se zažili na vrtoglavicu bez ikakvih neuroloških znakova, utvrđeno je da imaju sinusnu bradikardiju. Nije pronađen osnovni kardiološki uzrok, a pacijenti nisu imali anamnezu lečenja. Međutim, CT snimak glave je pokazao frontalno temporalni tumor mozga. Ovo ističe da sinusna bradikardija može biti prvi i jedini upozoravajući znak tumora mozga, što je veoma lako zanemariti.
Ukoliko osetite simptome bradikardije, obavezno se javite lekaru kako bi utvrdili uzrok potencijalne bolesti. Ukoliko se pronađe kardiološki uzrok lečenje je potrebno ili ne. Ukoliko se ne pronađe uzrok, lekar vas može uputiti na CT skener.
Bradikardija uzroci
Bradikardija može nastati iz različitih razloga. Neki od najčešćih uzroka uključuju sledeće:
- Nedostatak elektrolita. Nedovoljan unos određenih elektrolita poput kalcijuma, magnezijuma i kalijuma može uticati na vaš srčani ritam.
- Anoreksija, poremećaj ishrane i potencijalni uzrok bradikardije.
- Upale, uključuje upalu unutrašnjeg sloja srca (endokarditis), samog srčanog mišića (miokarditis) ili perikardijalne kese koja drži i ublažava otkucaje srca (perikarditis).
- Infekcije, bakterije koje uzrokuju većinu infekcija streptokoknog grla takođe mogu oštetiti vaše srce. Posebno srčane zaliske ako se ne leče dovoljno brzo.
- Reumatska groznica i reumatska bolest srca. Reumatska groznica može se razviti kada se bakterijska infekcija kao što je streptokokno grlo ne leči adekvatno i brzo. Reumatska groznica takođe uzrokuje reumatsku bolest srca nekoliko godina kasnije.
- Lajmska bolest, stanje koje dobijate od bakterija koje se šire putem ujeda krpelja. Poznata kao borelioza, ovo stanje može uticati na vaše srce ako se predugo ne leči.
- Šagasova bolest se javlja zbog parazita koje možete dobiti od insekata koji sisaju krv.
- Bolest sinusnog čvora. Kada se prirodni pejsmejker srca, skup ćelija nazvanih sinusnoatrijalni čvor, kvari. Sinusnoatrijalni čvor ne stvara ispravno električne impulse koji putuju kroz vaše srce i izaziva kontrakciju različitih delova u pravo vreme.
- Srčana blokada je širok pojam koji se odnosi na svaki prekid u električnom sistemu srca. Ovi prekidi blokiraju ili usporavaju impulse dok putuju, remeteći proces otkucaja srca. Blokade se mogu dogoditi na mnogo različitih tačaka u kardiovaskularnom sistemu.
- Lekovi. To uključuje lekove na recept poput beta blokatora, blokatora kalcijumskih kanala, antiaritmika, narkotičkih lekova, litijuma i depresanta. Rekreativne droge poput kanabisa takođe mogu izazvati bradikardiju.
- Srčana hirurgija je popravka urođenih srčanih stanja, popravka zaliska i zamena zaliska mogu izazvati bradikardiju.
- Terapija zračenjem može izazvati toksične efekte koji dovode do bolesti srca.
Otali uzroci usporenog rada srca
Ostali uzroci bradikardije srca mogu biti:
- Srčani udar
- Zatajenje srca
- Koronarna bolest srca
- Dišenova mišićna distrofija (DMD)
- Sindrom produženog QT intervala
- Lupus
- Reumatoidni artritis
- Skleroderma
- Povrede i traume
- Hipotermija, niska telesna temperatura
- Hipotireoza
- Apneja u snu
- Intrakranijalna hipertenzije (previše pritiska na vaš mozak zbog oticanja, krvarenja ili drugih uzroka)
Da bismo bolje razumeli uzroke bradikardije srca, može biti korisno znati kako srce obično kuca.
Tipično srce ima četiri komore, dve gornje (atrijumi) i dve donje komore (ventrikuli). Unutar gornje desne komore srca (desni atrijum) i nalazi se grupa ćelija nazvana sinusni čvor. Sinusni čvor je prirodni pejsmejker srca. Proizvodi signal koji pokreće svaki srčani otkucaj. Bradikardija se javlja kada ti signali uspore ili su blokirani.
Problemi sa sinusnim čvorom
Bradikardija često počinje u području srca koje se naziva sinusni čvor. Kod nekih ljudi, problemi sa sinusnim čvorom uzrokuju izmenjivanje sporih i brzih ritmova srca (sindrom bradikardija-tahikardija).
Srčana blokada
Bradikardija srca se takođe može javiti ako električni signali srca ne prolaze pravilno iz gornjih komora (atrijuma) u donje komore (ventrikule). Ako se to dogodi, stanje se naziva srčana blokada ili atrioventikularni blok.
Srčane blokade spadaju u tri grupe:
- Srčana blokada prvog stepena: U najblažem obliku, svi električni signali iz atrijuma stižu do ventrikula, ali je signal usporen. Srčana blokada prvog stepena retko izaziva simptome i obično ne zahteva lečenje ako nema drugih problema.
- Srčana blokada drugog stepena: Ne stižu svi električni signali do ventrikula. Neki otkucaji su preskočeni, što rezultira nepravilan i usporen rad srca.
- Srčana blokada trećeg stepena: nijedan električni signal iz atrijuma ne stiže do ventrikula. Kada se to dogodi, ventrikuli obično kucaju sami ali veoma sporim ritmom.
Faktori rizika
Bradikardija je često povezana sa oštećenjem srčanog tkiva iz neke vrste srčane bolesti. Bilo šta, što povećava rizik od srčanih problema može povećati rizik od bradikardije. Faktori rizika za srčane bolesti, između ostalog i za bradikardiju uključuju:
- Visok krvni pritisak
- Godine starosti
- Pušenje cigareta
- Zloupotreba alkohola
- Zloupotreba narkotika
- Stres i anksioznost
- Brufen (ibuprofen), naproksen i diklofenak
Promene u načinu života na bolje i zdravije, kao i medicinski tretmani mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti.
Ibuprofen, diklofenak i naproksen, nesteroidni antiinflamatorni lekovi navodno uzrokuju probleme u srčanom ritmu. Ovaj problem je poznat kao atrijalna fibrilacija. Broj osoba sa atrijalnom firbilacijom je u porastu i sada pogađa više od 6% starije populacije.
U velikom istraživanju analizirani su medicinski zapisi više od 8 miliona pacijenata, prosečne starosti 77 godina. Pretraga je bila bazirana na tome da li su koristili gorenavedene antiinflamatorne lekove.
Osobe koje su koristile ove lekove u prethodne dve nedelje imale su 19% veći rizik problema zatajenja srca. Istraživači su prilagodili podatke kako bi uzeli u obzir druge faktore koji bi uticali na rezultate. Povećanje rizika bilo je veće za neke lekove poput diklofenaka, a manje za ibuprofen. Pokazalo se da uzimanje veće doze ovih lekova povećava rizik.
Razlog za ovakvu reakciju tela na ovu vrstu lekova je što mogu uzrokovati zadržavanje više soli i vode u telu. To može povećati rizik od srčanog zatajenja. Takođe mogu učiniti neke lekove za snižavanje pritiska (diuretici, ACE inhibitori) manje efikasnim.
Budući da se u Srbiji brufen i diklofenak smatraju manje opasnim lekovima jer se mogu kupiti bez recepta, pronašli smo studiju koja govori o 126 slučajeva predoziranja ibuprofenom. Simptomi su se razvili kod 19% pacijenata, 7% kod dece i 47% kod odraslih. Jedan od najčešćih simptoma je bila bradikardija.
Bradikardija dijagnostika
Lekar može postaviti dijagnozu bradikardije na osnovu kombinacije fizičnog pregleda i testova koji mere vašu srčanu frekvenciju i analiziraju ritam srca. Bradikardija može biti teška za otkrivanje, jer nije uvek prisutna sve vreme. Vaše srce može ulaziti i izlaziti iz sporih ritmova.
Vaš lekar će moći da postavi dijagnozu ako imate epizodu bradikardije tokom EKG-a. Ako vaša srčana frekvencija izgleda normalno, ali imate simptome bradikardije vaš lekar može tražiti da nosite holter tokom 24 sata.
Lekar će vas detaljno ispitati o vašem ličnoj i porodičnoj zdravstvenoj istoriji, kao i o bilo kakvim simptomima koje ste imali.
Najverovatniji testovi za bradikardiju:
- Fizički pregled podrazumeva pregled lekara. Lekar posmatra vaše telo radi uočavanja vidljivih znakova stanja ili problema. Takođe mogu dodirnuti bilo koje zahvaćeno područje, jer neki problemi uzrokuju promene koje možete osetiti ali ne i videti.
- EKG (Elektrokardiogram) je test ključan za dijagnozu bradikardije jer može precizno pratiti električnu aktivnost vašeg srca. Za ovaj test se koristi nekoliko senzora, najčešće 12 i zovu se elektrode. Lepe se na kožu grudnog koša. Elektrode mogu detektovati električnu aktivnost u vašem srcu i prikazati je kao talas na papirnom izveštaju ili na ekranu računara.
- Holter EKG-a je uređaj koji se nosi u džepu ili se stavlja oko pojasa, za kaiš. Kontinuirano beleži aktivnosti srca tokom 24 sata ili duže. Nakon navršenih 24 časa, uređaj nosite doktoru koji će izvući podatke i napraviti izveštaj o aktivnostima vašeg srca.
- Test opterećenja se obavlja kako bi se pratila aktivnost srca dok trčite na traci ili vozite stacionarni bicikl. Ako imate poteškoća sa vežbanjem, možete dobiti lek koji stimuliše srce na način sličan vežbanju.
Laboratorijske analize
Moguće je da će doktor predložiti laboratorijske analize za osobe koje imaju usporen rad srca i sumnju na bradikardiju. Većina njih može pomoći u isključivanju drugih problema. Ovi testovi uključuju:
- Nivo elektrolita: Ove analize mere nivoe elektrolita u krvi, posebno kalcijuma, kalijuma i magnezijuma.
- Nivo hormona štitne žlezde: Hipotireoidizam (smanjena funkcija štitne žlezde) može uzrokovati bradikardiju.
- Troponin: Ćelije srčanog mišića sadrže specifičnu vrstu troponina, proteina. Oštećenje ovih ćelija dovodi do curenja troponina u krv. Što može ukazivati na oštećenje srca. Troponin je ključni pokazatelj koji lekari koriste za dijagnozu srčanih udara.
- Toksikološki nalaz vrši analizu toksičnih supstanci u krvi. Ovaj test može identifikovati lekove koji mogu uzrokovati bradikardiju, kao i druge supstance koje oštećuju srce.
Mogući su i drugi testovi ako imate bradikardiju, ali mnogi od njih su potrebni samo ako lekar sumnja da imate drugi problem. Vaš lekar će vam najbolje objasniti koje dodatne testove preporučuje i zašto.
Bradikardija lečenje
Ako imate bradikardiju, ali nemate nikakve simptome, malo je verovatno da će vam biti potrebno lečenje. Za one koji imaju simptome, bradikardija je izlečiva. Ako imate bradikardiju zbog druge medicinske bolesti, ponekad lečenje te bolesti može biti dovoljno da zaustavi bradikardiju.
Kada lekar utvrdi da je prisutna bradikardija, plan lečenja će se bazirati na najverovatnijem uzroku problema.
Na primer, ako je uzrok hipotireoidizam, smanjena funkcija štitne žlezde, lečenje te bolesti može rešiti problem sa usporenim radom srca. Ukoliko nema jasnog fizičkog uzroka, lekar može promeniti lekove koji bi mogli uticati na usporen rad srca. Ponekad beta blokatori prepisani za opuštanje mišića srca uzrokuju veoma usporen rad srca. Smanjivanjem doze ili zamenom leka problem može biti rešen.
Kada se dogodi da ovi pristupi ne daju rezultate, a vaše stanje je ozbiljno da stavlja mozak i druge organe u rizik, možda će vam biti potreban pejsmejker.
Lekovi
Kada bradikardija izaziva značajne probleme kao što su opasno nizak krvni pritisak, intravenski ili injekcioni lekovi poput atropina mogu ubrzati rad srca. Tretmani poput ovih obično su specifični za bolnice jer osobe koje primaju ove lekove mogu zahtevati praćenje i dodatnu negu.
Takođe lekar može prepisati lekove koje ćete uzimati svakodnevno oralno kako biste poboljšali funkciju srca, uključujući jačinu kontrakcija srca ili srčanu frekvenciju.
Privremeni pejsmejker
Pejsmejker je uređaj sa elektrodnim kontaktima koji dodiruju ili se pričvršćuju na kožu grudnog koša. Ovi kontakti omogućavaju blagu električne impulse da prodru u vaše telo i pokrenu rad srca. Za osobe kojima je potreban trajni pejsmejker ili čija će bradikardija verovatno biti kratkotrajna, privremeno postavljanje pejsmejkera je efikasan kratkoročni tretman.
Trajni pejsmejker
Za mnoge ljude sa bradikardijom, trajni pejsmejker je najbolji način lečenja ove bolesti. To je posebno efikasno kod stanja kao što je sindrom bolesnog sinusa, gde ćelije prirodnog pejsmejkera srca ne funkcionišu pravilno.
Iako trajni pejsmejker ne može potpuno izlečiti ovu bolest, može biti dugoročno rešenje koje leči ovu bolest i sprečava da postane ozbiljan problem. Većina pejsmejkera može trajati nekoliko godina, a neki imaju baterije koje mogu trajati više od decenije.
Postavljanje trajnog pejsmejkera obično uključuje hirurški zahvat za implantaciju uređaja pejsmejkera, koji će isporučivati električne impulse vašem srčanom mišiću. Tokom ovog postupka, elektrofiziolog ili hirurg napraviće mali džep pod kožom gde će smestiti pejsmejker. Zatim će postaviti i povezati žice na različite tače vašeg srca.
Za neke ljude, hirurški zahvat za implantaciju pejsmejkera se potencijalno može izbeći. Postoje novi pejsmejkeri bez elektroda za bradiaritmije koji se mogu implantirati koristeći kateterski postupak. Ovaj postupak podrazumeva korišćenje kateterskog uređaja nalik na crevo koji se umeće kroz rez napravljen u glavnom krvnom sudu. Lekar zatim navodi kateter do srca, gde može implantirati pejsmejker direktno unutar srca. Ovi uređaji su veoma mali i možete se vratiti kući mnogo ranije nakon zahvata nego što bi to bio slučaj kada postavljate pejsmejker hirurškim putem.
Koliko je terapiji potrebno za poboljšanje simptoma?
Primanjem lekova za bradikardiju, trebalo bi da počnete da se osećate bolje kako se lečenje odvija. Mnogi lekovi koji se koriste za ovaj problem počinju da deluju brzo, posebno intravenski lekovi. Ukoliko vam je potreban pejsmejker, vaši simptomi bi trebalo da se poboljšaju odmah nakon operacije. Trebalo bi da se osećate bolje uopšteno, dok se oporavljate od procedure.
Većina ljudi se oporavi od procedure ugradnje pejsmejkera u roku od nedelju dana. Međutim, lekar će vam reći najbolje šta možete očekivati i koliko će vam vremena trebati za oporavak.
Neželjena dejstva terapije
Komplikacije bradikardije verovatnije su kada ovo stanje traje predugo bez lečenja. Zato su pravovremena dijagnoza i brzo lečenje veoma važni.
Neželjeni efekti ili komplikacije koje su moguće od lekova variraju široko u zavisnosti od toga koje lekove primate ili koje lekove uzimate. Vaš lekar je nakompetentnija osoba koja vam može odgovoriti na ovo pitanje.
Komplikacije
Komplikacije bradikardije mogu nastati ukoliko se bradikardija ne leči. Najčešće komplikacije mogu uključivati:
- Zatajenje srca, stanje u kom srce ne pumpa dovoljno krvi da zadovolji potrebe organizma za kiseonikom i hranljivim materijama
- Sinkopa, gubljenje svesti ili vrtoglavica zbog smanjenog protoka krvi ka mozgu
- Akutni zastoj srca – nagli gubitak funkcije srca
Lečite bradikardiju na vreme, ukoliko osetite bilo kakve simptome obavezno posetite vašeg lekara kako bi vas uputio na analize. Iako bradikardija u najviše slučajeva nije opasna, dugotrajno prisustvo i zanemarivanje stanja može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Proveravajte vaš puls, sa vremena na vreme. Podesite štopericu na početnu vrednost, blago podignite glavu i postavite dva prsta na prednji deo vrata. Na prednjem delu vrata nalazi se glavna karotidna arterija. Nju prekriva mišić Sternokleidomastoid, to je opipljiv mišić koji prenosi otkucaje srca. Postavljanjem prstiju na njega, startujte štopericu i počnite sa brojanjem.
Broj otkucaja koji ste izbrojali dok štoperica stigne do 60 sekundi je vaš puls. Broj otkucaja srca bi trebalo da bude od 60 do 100. Ukoliko je niži od 60 javite se lekaru.
Prevencija bradikardije
Bradikardija može biti uzrokovana određenim lekovima, posebno ako se uzimaju u visokim dozama. Važno je pažljivo uzimati sve lekove prema uputstvima i pratiti svoje stanje. Nekada je potrebno i smanjenje doze, zato se obratite lekaru. Iako bradikardija obično nije bolest koju možete zaustaviti prevencijom, lekari preporučuju strategije za smanjenje rizika od razvoja bolesti srca. Neke od preporučenih strategija:
- Redovno vežbajte. Vaš lekar vam može dati preporuke o tome koliko i kakav tip vežbi je najbolji za vas.
- Zdrava ishrana. Izaberite zdravu, niskomasnu hranu koja ne sadrži previše soli. Obogatite jelovnik voćem i povrćem.
- Održavajte zdravu telesnu težinu. Prekomerna težina povećava rizik od razvoja bolesti srca.
- Održavajte krvni pritisak u holesterol pod kontrolom. Pravite promene u načinu života i uzimajte lekove prema propisima kako biste kontrolisali visok krvni pritisak, dijabetes i visok holesterol.
- Nemojte pušiti. Ako vam je potrebna pomoć za prestanak pušenja, razgovarajte sa svojim pružaocem zdravstvene zaštite o strategijama ili programima koji vam mogu pomoći. U mnogim mestima širom Srbije pokrenuti su projekti Preventivnih centara kojima se možete obratiti.
- Konzumirajte alkohol umereno. Ako odlučite da pijete alkohol, činite to umereno. Za zdrave odrasle osobe, to znači do jednog pića dnevno za žene i do dva pića dnevno za muškarce. Ako ne možete kontrolisati konzumiranje alkohola, razgovarajte sa lekarom o programu odvikavanja od alkohol i upravljanjem drugim ponašanjima povezanim sa zloupotrebom alkohola.
- Upravljajte stresom. Intenzivne emocije mogu uticati na srčani ritam. Neki načini za smanjenje stresa su redovno vežbanje i pokušaj tehnika opuštanja vežbama istezanja.
- Idite na zakazane preglede. Redovno obavljajte fizičke preglede kod lekara i prijavite znake ili simptome.
- Izbegavajte rekreativne droge, posebno narkotike i droge na bazi kanabisa.
Bradikardija se uglavnom javlja nepredvidivo. Budući da ne možete predvideti kada će se dogoditi, ne možete je potpuno sprečiti.
Pratite i lečite postojeće srčane bolesti
Ako već imate neku bolest srca, preduzmite korake kako biste smanjili rizik od razvoja bradikardije ili drugih poremećaja srčanog ritma.
Shvatite plan lečenja ozbiljno, razgovarajte sa lekarom kako biste potpuno razumeli principe terapije. Uzimajte prepisane lekove prema savetima lekara.
Ako se vaši simptomi promene, pogoršaju ili se jave novi simptomi obavezno prijavite lekaru.
Koliko dugo traje bradikardija?
Bradikardija može biti problem tokom celog života ili može biti kratkotrajna. Osnovi uzrok obično određuje koliko će dugo trajati. Bradikardija je verovatnije kratkotrajni problem kada se javlja zbog lekova ili kod drugih kratkotrajnih stanja.
U većini slučajeva kada imate simptome, bradikardiju ćete imati celog života. Moraćete svakodnevno uzimati lekove ili imati hirurški zahvat implantacije pejsmejkera.
Za mnoge ljude bradikardija ne izaziva simptome i nije problem. To je posebno istaknuto kod ljudi koji imaju bradikardiju jer su u dobroj fizičkoj kondiciji.
Za ljude koji imaju simptome ili probleme zbog bradikardije, verovatnije je da će imati dobar ishod ukoliko rano dijagnostikuju bolest i počnu sa lečenjem. Odlaganje lečenja, posebno kada se bradikardija javlja zbog određenih stanja, obično povećava rizik od komplikacija ili smrti.