Paradajz je jedan od glavnih izvora antioksidansa likopena koji je povezan sa mnogim blagotvornim uticajima na zdravlje, ovaj antioksidans se najviše povezuje sa smanjenjem rizika od srčanih bolesti. Jedan je od glavnih namirnica i sastojaka u mnogim jelima, gotovo ceo svet ga koristi u ishrani i može se spremati u različitim oblicima. Svaka dijeta sadrži paradajz kao namirnicu.
Paradajz (Solanum lycopersicum) je zapravo voće i spada u grupu pomoćnica, njegovo poreklo vodi iz Južne Amerike. Još u 14. veku Inke i Asteci su ga koristili u ishrani, dok se po dolasku u Evropu (17. vek) smatrao otrovnom biljkom. Nakon toga, se smatrao lekovitom biljkom koju je isključivo vlastela koristila kao afrodizijak, kasnije je postao dostupan svima.
Iako ga botaničari klasifikuju kao voće u kulinarstvu se priprema i konzumira kao povrće zbog svog neutralnog ukusa.
Odličan su izvor vitamina C, vitamina K, folne kiseline kao i kalijuma.
Plodovi su najčešće crveni kada sazru, ali paradajzi mogu biti i drugih boja, kao što je žuta, narandžasta, zelena ili ljubičasta. Postoji mnogo vrsta paradajza koji imaju različite boje, oblike i ukuse.
U ovom članku pokušaćemo da Vam pružimo sve moguće informacije, nutritivnu vrednost i zdravstvene koristi koje trebate znati o paradajzu.
Paradajz nutritivna vrednost
Najveći procenat paradajza čini voda i to je oko 95% dok preostalih 5% najviše čine ugljeni hidrati i vlakna, spada u niskokaloričnu hranu. Kao i kod većine voća i povrća sadržaj masti je veoma nizak, to takođe važi i za sadržaj proteina koji čini oko 2 grama za jedan prosečan paradajz.
Nutritivna vrednost
- Količina100g
- Kalorije18
- Preporučen DU% Dnevnog unosa*
- Masti0.2 g78 g0.26%
- Ugljeni hidrati4 g275 g1.45%
- Vlakna1.2 g28 g4.29%
- Šećeri2.6 g
- Proteini0.9 g50 g1.8%
- Kalijum237 mg4700 mg5.04%
- Vitamin A42 mcg900 mcg4.67%
- Vitamin C (Askorbinska kiselina)12.7 mg90 mg14.11%
- Vitamin E (Tokoferol)0.5 mg15 mg3.33%
- Vitamin K7.9 mcg120 mcg6.58%
- Vitamin B3 (Niacin)0.6 mg16 mg3.75%
- Vitamin B6 (Piridoksin)0.1 mg1.7 mg5.88%
- Vitamin B9 (Folat)15 mcg400 mcg3.75%
- Fosfor24 mg700 mg3.43%
- Mangezijum11 mg420 mg2.62%
- Bakar0.1 mg0.9 mg11.11%
- Mangan0.1 mg2.3 mg4.35%
Ugljeni hidrati i vlakna
Ugljeni hidrati čine oko 4% svežeg ploda paradajza što predstavlja svega oko 8-10 grama ugljenih hidrata za jedan prosečan paradajz koji teži oko 200-250 grama. Fruktoza i glukoza su glavni prosti šećeri koji se nalaze u paradajzu i oni čine 70% ugljenih hidrata.
Paradajz je izuzetan izvor vlakana, ako pojedete jedan prosečan paradajz unećete od 2.5 do 3 grama vlakana. Najveći procenat (oko 87%) vlakana u paradajzu čine celuloza, lignin i hemiceluloza, a to su nerastvorljiva vlakna koja pozitivno utiču na probavni trakt.
Vitamini i minerali u paradajzu
Paradajz sadrži korisne minerala i izvor je nekoliko esencijalnih vitamina:
Vitamin C – Ovaj vitamin je esencijalni mikronutrijent, antioksidans i igra važnu ulogu u jačanju imuniteta i očuvanju ćelija i vitalnosti organizma. Prosečan paradajz može obezbediti oko 30% dnevnih potreba za prosečnu osobu.
Vitamin B9 – poznat i kao Folat, potiče iz porodice B vitamina. U odnosu na folnu kiselinu koja je sintetički oblik ovog vitamina on predstavlja prirodan izvorni oblik Vitamina B9. Veoma je važan za funkcije i rast ćelija. Posebno je važan za trudnice jer za vreme diferencijacije ima bitnu ulogu u procesu deobe ćelija a takođe utiče i na rast ćelija embriona.
Vitamin K1 – takođe poznat i kao Filohinon važan za zdravlje kostiju, igra bitnu ulogu u procesu zgrušavanja tj. koagulacije krvi, sprečava kalcifikaciju bubrega i taloženje kalcijuma u mokraćnom sistemu, hrskavici i krvnim sudovima.
Kalijum – esencijalni mineral koji spada u bitnu grupu elektrolita i koristan je za funkciju bubrega, kontrolu krvnog pritiska, prevenciju srčanih bolesti, funkciju nervnog, srčanog i mišićnog tkiva.
Pored navedenih paradajz sadrži i kalcijum, magnezijum, fosfor, cink, niacin, vitamin A i druge potrebne minerale i vitamine.
Ostale korisne materije
U zavisnosti od sorte i stadijuma zrenja paradajza sadržaj vitamina i biljnih jedinjenja u paradajzu može značajno da varira. Ali u paradajzu nikada neće faliti sledećih materija:
Likopen – paradajzu daje svetlo crvenu boju i na sam pogled se može odrediti njegova prisutnost u paradajzu. Što je paradajz crveniji veći je sadržaj Likopena u njemu. Ovaj antioksidans i karotenoid opširno je proučavan zbog svojih veoma korisnih efekata na zdravlje čoveka. U najvećoj koncentraciji se može naći u koži. Najbogatiji dijetetski izvori likopena su razni proizvodi od paradajza kao što su kečap, paradajz pire, sosovi i sokovi od paradajza. Primera radi ovi proizvodi obezbeđuju preko 80% dijetetskog likopena u Americi. Količina likopena u prerađevinama od paradajza je često mnogo veća nego u svežem paradajzu. Likopen sprečava oksidaciju holesterola iz masti i utiče na apsorpciju masti. Brzina apsorpcija likopena se razlikuje od osobe do osobe. Pažnja: Iako prerađevine od paradajza sadrže više likopena i dalje se preporučuje konzumiranje celog, svežeg ploda paradajza, kada god je to moguće.
Beta karoten – Antioksidans koji hrani često da je žutu ili narandžastu boju, kada ga unesemo u našem organizmu se pretvara u vitamin A.
Naringenin – Pronađen u kožici paradajza, istraživanja su pokazala da ovaj flavonoid smanjuje upalu i štiti od različitih bolesti kod miševa. Smatra se da ima sličan uticaj i na ljude.
Hlorogena kiselina – predstavlja moćno antioksidativno jedinjenje koje može sniziti krvni pritisak, sprečiti trombozu i normalizovati nivo glukoze u krvi. Ovo jedinjenje bi trebalo biti deo svake dijete. Sprečava apsorpciju energije iz ugljenih hidrata i na taj način podstiče organizam da energiju troši iz masnih naslaga.
Zdravstvene koristi paradajza
Uvođenjem paradajza i proizvoda na bazi paradajza u svakodnevnu ishranu povezuje se sa poboljšanjem zdravlja kože, smanjenim rizikom od srčanih bolesti i raka. Istraživanja su pokazala da paradajz u mnogobrojnim oblicima pomaže u zaštiti od hroničnih bolesti i poboljšava fizički aktivan način života.
Zdravlje srca i kardiovaskularnog sistema
Bolesti srca, kao što je srčani udar i hipertenzija predstavljaju najčešći uzrok smrti u celom svetu. Oboljenja srca i kardiovaskularnog sistema čine veliki procenat svih bolesti u zemljama Balkana. Svetska zdravstvena organizacija je objavila listu zemalja sa brojem ljudi obolelih od hipertenzije, procentualno gledano Srbija se nalazi na desetom mestu, a pozicijom na listi se ne mogu pohvaliti ni Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, ni Crna Gora.
Sprovedena su brojna istraživanja o povoljnom uticaju paradajza na srce i njegovom uticaju na smanjenje rizika od srčanih bolesti.
Institut za opštu patologiju medicinskog fakulteta u Rimu sproveo je studiju na muškarcima srednje dobi, uspeli su da dokažu da niski nivoi likopena i beta karotena u krvi povećavaju rizik od moždanih i srčanih udara. Sabiranjem rezultata 25 prethodno objavljenih studija došlo se do zaključka da je visok unos likopena, kao i visok nivo ovog antioksidansa u krvi smanjuje rizik od srčanih bolesti za 14%.
Sve je više dokaza iz kliničkih ispitivanja koja ukazuju na to da likopen kao dodatak ishrani može pomoći u smanjenju nivoa LDL (lošeg) holesterola. Takođe je dokazan zaštitni efekat paradajza na unutrašnji sloj krvnih sudova i na mogućnosti smanjenja rizika od zgrušavanja krvi.
Brojne kliničke studije ukazuju da paradajz i proizvodi od paradajza pružaju veoma dobre rezultate u borbi protiv upala i pokazatelja oksidativnog stresa.
Reguliše nivoe holesterola
Na Univerzitetu u Portsmutu sprovedena istraživanja na zdravim osobama ispitala su uticaj pojedinačne doze paradajza u sirovom stanju, paradajz sosa sa i bez maslinovog ulja na merenja povezana sa rizikom od srčanih bolesti. Unosom svake od ova tri oblika paradajza dovelo je do smanjenja triglicerida (masti u krvi koji predstavlja estar tri masne kiseline i glicerola) i nivoa ukupnog holesterola u krvi. Ali je takođe došlo i do povećanja HDL holesterola (dobrog holesterola) i antiinflamatornih faktora. Paradajz sos sa maslinovim uljem je zapravo imao najbolji efekat, verovatno iz razloga što je maslinovo ulje povećalo apsorpciju likopena.
Paradajz može smanjiti rizik od raka
Rak ili kancer je nekontrolisani rast abnormalnih ćelija koje prelaze svoje normalne granice često napadajući druge delove tela. Opsežna istraživanja uspostavila su vezu između paradajza i proizvoda od paradajza i smanjenjem broja slučajeva raka prostate, želudca i pluća.
Beta-karoten i likopen su dva jaka antioksidansa koja se nalaze u paradajzu i njihova delotvornost kao antikancerogena jedinjenja je neosporna. Oštećenje DNK u ćelijama može dovesti do razvoja kancera. Ovi antioksidansi imaju zaštitno dejstvo od takvih oštećenja ćelija i samim tim uzrokuju odumiranje namnoženih kancerogenih ćelija.
Neke studije dokazuju da muškarci koji su unosili velike količine paradajza, naročito kuvanog, imali su manji rizik od raka prostate. Sve u svemu, konzumiranje nesteroidnog povrća kao što je paradajz direktno je povezano sa smanjenjem rizika od raka dojke. Kao i raka debelog creva, rektuma, želudca, gornjeg aerodigestivnog trakta (sinusi, grlo i usna duplja), pa čak i pluća.
Nutritivna vrednost paradajza može uticati na zdravlje kože
Paradajz se smatra veoma korisnim sredstvom za održavanje zdrave kože. Hrana koja sadrži paradajz bogata je fitonutrijentima i likopenom. Može vas zaštititi od opekotina koje izaziva sunčevo UVB zračenje.
Prema istraživanjima na Univerzitetu u Dizeldorfu, Nemačka, ljudi koji su svaki dan unosili male količine paste od paradajza sa maslinovim uljem, ukupno 40 grama. Što daje izvor od 16mg likopena dnevno, nakon 10 nedelja su imali 40% manje opekotina od sunca. Naravno da sam paradajz ne može sprečiti rak kože ali može biti deo svakodnevne ishrane i na taj način povećati otpornost organizma na opasnosti od određene vrste sunčevog zračenja.
Očuvanje zdravih funkcija mozga
U modernom dobu jedna od bolesti koja je u konstantnom porastu jeste Alchajmerova bolest. Procenjuje se da sa ovom vrstom demencije živi preko 55 miliona ljudi u svetu i taj broj je u konstantnom porastu. U Srbiji ne postoji zvanični registar za ovu bolest ali se procenjuje da je obolelo oko 200 000 ljudi. Nezvanične procene kažu da će svaki deseti građanin oboleti od demencije, dok će između 6% i 8% građana starijih od 65 godina imati neželjenog gosta zvanog Alchajmerova bolest. Neke nezvanične procene govore da je u Hrvatskoj oko 90 000 ljudi obolelo od ovog oboljenja.
Alchajmerova bolest utiče na pamćenje, ponašanje i razmišljanje i predstavlja teži oblik demencije za koji lek još uvek ne postoji, a vremenom se stanje obolelog pogoršava tako što bolest napreduje.
Da bismo mogli sa sigunošću da tvrdimo o uticaju paradajza i njegovih nutrijenata na Alchajmerovu bolest potrebno je još više istraživanja. Studije koje su do sada sprovedene govore da antioksidansi iz paradajza, poput likopena mogu da pruže zaštitu od neurodegenerativnih bolesti poput gorenavedene. Još jedna studija na Univerzitetu u Portsmutu koja je trajala četiri godine pokazuje da su učesnici koji su bili stariji od 70 godina a unosili su velike količine likopena kroz paradajz i njegove proizvode imali sporiji pad kognitivnih funkcija.
Potrebna su i druga klinička istraživanja na ljudima, posebno na odraslima preko 60 godina. Na taj način bi se došlo do značajnijih rezultata i otkrila bi se veza između paradajza i njegovih pozitivnih uticaja na zdravlje sa Alchajemrovom bolešću kao i sa drugim bolestima poput Parkinsonove.
Paradajz pomaže u lečenju metaboličkog sindroma
Metabolički sindrom se sastoji od više medicinskih stanja koja mogu dovesti do srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa i nekih drugih ozbiljnih zdravstvenih problema. Kada osoba ima neka od tri ili više sledećih stanja znači da je obolela od ovog sindroma:
- Gojaznost
- Povišen krvni pritisak
- Povišen nivo šećera u krvi
- Nizak HDL (dobar holesterol)
- Povišen nivo triglicerida i masnoća u krvi
Od ovog sindroma boluje gotovo jedan trećina stanovništva. Medicinske studije tvrde da bi pozitivni nutrijenti iz paradajza mogli da utiču na povoljne promene u komponentama metaboličkog sindroma. Kao što smo već gore naveli u ovom članku likopen, kao i beta-karoten iz paradajza mogu dovesti do smanjenja gojaznosti, krvnog pritiska, triglicerida i lošeg holesterola. U jedno mogu i doprineti povećanju dobrog holesterola u krvi. Mnoga klinička ispitivanja pokazuju ovakve rezultate.
Zaštita od dijabetesa
Prema rezultatima instituta za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut stopa obolelih od dijabetesa tipa 1 i tipa 2 je veoma visoka i iznosi oko 9%. Sličnu stopu imaju i Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Godišnje se u proseku otkrije oko 1200 novih obolelih od dijabetesa tipa 2 i oko 450 novootkrivenih slučajeva dijabetesa tipa 1. Dok je dijabetes u prvih pet bolesti po smrtnosti među stanovništvom u Srbiji. Negativan trend povećanja ove bolesti je primećen među mladim stanovništvom starosti do 30 godina.
Istraživanja pokazuju da bioaktivne komponente iz vlakana u paradajzu mogu pružiti dobru zaštitu od dijabetesa. Univerzitet u Maleziji (koja ima visok procenat obolelih 19% i nalazi se u samom svetskom vrhu, naravno negativno) sproveo je studiju koja je pokazala da antioksidativna svojstva likopena mogu da preveniraju pojavu dijabetesa 2. Ovaj antioksidans ima sposobnost da spreći oštećenje ćelija, pritom smanji upalu i pomogne odbrambenih mehanizmima u organizmu.
Uticaj paradajza na ostala medicinska stanja
Nutritivna vrednost paradajza je veoma visoka, prosto je neverovatno koliko pozitivnih uticaja na zdravlje ova namirnica ima.
Paradajz je izuzetan za očuvanje vida i zdravlja očiju. Paradajz je izvrstan izvor vitamina A, a posebno zeaksantina i luteina. Ove dve forme vitamina A uspešno sprečavaju propadanje makule uzrokovano starenjem, tako što se akumuliraju u mrežnjači. Kada se uz paradajz salatu dodaju kvalitetne biljne masti (maslinovo ulje, ulje koštice grožđa) iskorišćenje ovog vitamina je mnogo veće. Zato što se vitamin A u svim formama rastvara u mastima.
Kada ne unosite dovoljno vode i vlakana vrlo verovatno da ćete dobiti zatvor. Paradajz je za ovo stanje odličan lek, samim tim što sadrži 95% vode i visok nivo vlakana. Dijetalna vlakna (rastvorljiva i nerastvorljiva vlakna) i voda iz paradajza potpomažu hidrataciji i zdravom radu creva. Ovaj sjajan odnos vlakana čine sledeće, rastvorljiva vlakna vežu i zadržavaju vodi stvarajući nešto nalik gelu dok nerastvorljiva vlakna daju stolici na zapremini samim tim što se izbacuju cela kroz rektalni trakt. Nerastvorljiva vlakna u paradajzu su pektin, celuloza i hemiceluloza.
Jedna klinička studija sprovedena u Japanu otkriva da paradajz može povoljno uticati na plodnost kod muškaraca. Sprovedena je studija na sledeći način, tokom 12 nedelja pacijenti sa sterilitetom su podeljeni u tri grupe i unosili su 190 grama soka od paradajza, antioksidativnu kapsulu ili placebo kapsulu. Poređenja nalaza kažu da se kod pacijenata koji su pili sok od paradajza povećao nivo likopena u krvi, kao i pokretljivost spermatozoida i indikator plodnosti. Dok antioksidativna kapsula nije pokazala značajna poboljšanja u odnosu na placebo grupu.
Paradajz je odlična hrana za sportiste
Dobar trening može da dovede do oštećenja proteina u telu tj. mišićima, tada vam treba paradajz. Dokazano je da antioksidansi mogu ublažiti efekte nastale posle treninga. Jedno ispitivanje na sportistima je pokazalo da unošenjem 100 grama soka od paradajza, svaki dan tokom dva meseca nakon vežbanja ubrzava proces oporavka nakon treninga. Krvne analize su pokazale da su sportisti kada su konzumirali paradajz sok imali značajno niže markere u krvi koji su povezani sa oštećenjima izazvanim vežbanjem.
Mogući rizici konzumiranja paradajza
Alergije na paradajz su retkost ali su zabeleženi slučajevi alergija. Osobe koje su alergične na polen mogu imati reakciju na paradajz. Ovo stanje se naziva sindrom oralne alergije ili sindrom alergije na polen i hranu. U sindromu oralne alergije imunološki sistem napada proteine voća i povrća koji su slični polenu. To dovodi do alergijskih reakcija poput svraba u ustima, grebanja ili oticanja usta i grla. Takođe osobe koje su podložne alergiji na lateks mogu reagovati na paradajz.
Svaki sveži proizvod nosi rizike, isti slučaj je i sa paradajzom. Sveži paradajz u zavisnosti od načina čuvanja može sadržati bakterije Salmonelu ili Listeriju, one mogu izazvati bolesti prenosive hranom. Ovo može biti opasno po trudnice i starije osobe od 60 godina kao i decu do 5 godina ili pak za osobe sa zdravstvenim problemima koje uzimaju lekove koji smanjuju otpornost organizma na bakterije. Kako bi se smanjio rizik od zaraze ovim bakterijama paradajz se može dobro isprati vodom ili kuvati. Visoka temperatura ubija bakterije.
Paradajz može negativno uticati na već postojeća stanja poput migrena ili gastroezofagealnog refluksa (GERD).
Ukoliko osetite neke tegobe nakon konzumacije paradajza obavezno se posavetujte sa svojim izabranim lekarom.
Industrijska proizvodnja paradajza
Industrijska proizvodnja danas najviše vodi računa o količini prinosa i dugotrajnosti plodova nakon branja. Pa se na osnovu tih parametara stvaraju nove sorte paradajza. Kvalitet i hranljive vrednosti paradajza su u drugom planu.
Povećanje količine prinosa paradajza može oslabiti otpornost sorte na bolesti i razne druge uticaje. U skladu sa tim potrebna je primena raznih pesticida, veštačkih đubriva. Povećana upotreba hemije loše utiče na zdravu hranu i na zdravlje čoveka.
Paradajz prilikom sazrevanja proizvodi gasni hormon koji se zove etilen. Industrijsko uzgajani paradajz se pre transporta bere potpuno zelen. Kako bi se pripremio za prodaju on mora pocrveneti. Zato ih industrijski proizvođači prskaju veštačkim gasom etilena dobijenim hemijskim procesima. Korišćenjem sintetički stvorenog etilena dolazi do stopiranja razvoja prirodnog ukusa. To je odgovor na pitanje zašto je paradajz iz marketa neukusan i plastičnog izgleda. Zato je preporučljivo paradajz kupovati od manjih proizvođača na pijacama jer je njegovo zrenje prirodno.
Ako gajite paradajz ili ga kupujete, nezreli paradajz možete umotati u list novina i držati nekoliko dana na sobnoj temperaturi, to će dovesti do brzog sazrevanja paradajza.
Istorija paradajza
Divlja vrsta paradajza najverovatnije potiče sa Anda (regijama severne i centralne Južne Amerike), šireći se ka Centralnoj i Severnoj Americi zajedno sa kukuruzom tokom ljudskih migracija čak pre više od 2000 godina. Ova biljka je gajena u Meksiku vekovima pre nego što su je evropski istraživači pronašli pod imenima „tomati“, „tumatle“ i „tomatas“. Kada su prvi put doneseni u Evropu oko 1523. Godine, paradajz je smatran otrovnom biljkom zbog snažnog mirisa i svetlo velik, crvenih i žutih bobica, i gajeni su isključivo samo kao ukrasne biljke. Botaničar Rembret Dodoens je u svojoj knjizi „Istorija biljaka“ iz 1578. Godine zabeležio o paradajzu sledeće: „Ovo je čudna biljka i nije pronađena u ovoj zemlji, osim u vrtovima nekih vrtara… i opasno je koristiti je“
U Evropi je prvi put korišćen kao hrana u Italiji. Kao i mnoge povrtne vrste iz Novog Sveta smatran je afrodizijakom. Italijansko ime „pommi dei morri“ je iskrivljeno tokom prevoda na francuski kao „pomme d’amout“ što znači „jabuka ljubavi“, jer se verovalo da podstiče strasti. Ipak, nisu svi verovali u ovaj efekat paradajza. Estienne i Liebault su pisali da kuvani ili prženi paradajz izaziva žuč, nadutost, gasove i „beskrajne opstrukcije“ (što bi teško podstaklo romantiku).
Upotreba paradajza od strane doseljenik na Severno Američko tlo nije zabeležena sve do kraja 18. veka, ali su ga redovno koristili kao hranu italijanski doseljenici u Nju Inglandu kao i francuski doseljenici u Nju Orleansu, koji su već 1779. godine pravili kečap. Tomas Džeferson je gajio paradajz u svojoj bašti još 1781. godine, a u Filadelfiju su doneti osam godina kasnije.
Uzgoj paradajza
Za klijanje semena paradajza potrebna je minimalna temperatura od 15 °C. Biljke iz semena mogu podnositi niže noćne temperature ako su dnevne iznad ovog nivoa.
U hladnim zonama, za gajenje u plastenicima setvu treba obaviti sredinom zime. Za gajenje napolju seme se seje 6 nedelja pre poslednjeg mraza. Seme se sadi u saksije prečnika 7cm na dubinu od oko 1cm, u zemlju sa supstratima.
Sadnice paradajza na otvorenom zahtevaju topao, zaštićen položaj, po mogućstvu na sunčanoj strani, u dobro dreniranoj zemlji koja zadržava vlagu. Dodati dobro sazrelo organsko (stajsko) đubrivo ako je potrebno, kao i kreč ako je paradajz posađen u kiselim zemljištima. Ako se paradajz gaji u veoma bogatom zemljištu ili se pretera sa prihranom azotom može proizvesti prekomerni rast lišća na štetu cvetova i plodova. Plodovi neće sazrevati ako noću temperatura padne ispod 10°C, niti danju ako temperatura pređe 32°C.
Paradajz treba prihranjivati tečnim univerzalnim đubrivom dok traje period vegetacije. Zatim đubrivom sa visokim sadržajem kalijuma kako bi se podstaklo cvetanje i začeće plodova. Prekomerno prihranjivanje i zalivanje mogu pokvariti ukus plodova paradajza.
Usevi treba da se održavaju bez korova, ručnim čišćenjem, vodeći računa da se ne oštete stabljike.
Neke vrste paradajza zahtevaju podršku sa štapovima ili kanapom. Nepotrebne izdanke treba čupati redovno. Tako se zaustavlja prekomerna vegetacija i energija se usmerava na cvetanje i plodove.
Zanimljive činjenice o paradajzu
Gotovo 95% paradajza čini voda.
Paradajz može biti različitih boja uključujući žutu, roze, ljubičastu, crnu pa čak i belu.
Paradajz potiče iz porodice pomoćnica u koju spadaju krompir, duvan i ljute paprike. Otkriven je 500 godina pre nove ere od strane Asteka i korišćen je ne kao hrana već kao i moćan halucinogen.
Paradajz se botanički klasifikuje kao voće.
Listovi paradajza su otrovni.
Paradajz ne može duže čuvati ako je skladišten sa peteljkom okrenutom na dole.
Paradajzi su putovali u svemir. Oko 600 hiljada semenki paradajza je poslato u Međunarodnu svemirsku stanicu pre nego što je vraćeno na zemlju i uzgajano širom Kanade. Ovo je bio deo eksperimenta pod nazivom „Tomatosphere“, koji je trebao da pruži saznanja o uticaju svemira na rast i razvoj semena.
Prvi Evropljanin koji je došao u kontakt sa paradajzom je španski osvajač Ernan Kortes. Prvi je doneo seme paradajza u Španiju, od tada je deo svakodnevne ishrane.
Najveći proizvođač paradajza je Kina.
Pretpostavka je da postoji preko 25 hiljada sorti paradajza.
Proizvođač kečapa, kompanija Heinz ograničila je brzinu protoka kečapa prilikom punjenja na 0.045 kilometara na sat. Ukoliko brzina punjenja pređe ovo ograničenje, kečap se smatra previše retkim i odbacuje se.
Dolaskom novog voća i povrća iz Novog Sveta mnoge evropske države su se protivile uvođenju paradajza, postojao je strah jer paradajz nije pomenut u Bibliji.
Amerikanci unose najviše vitamina iz paradajza.
Na godišnjem nivou prosečan Amerikanac pojede oko 24 kilograma paradajza.
Najteži paradajz ikada izmeren imao je 3.51 kilogram, najveća biljka paradajza dostigla je prečnik od 19.8 metara dok je najveće stablo donelo prinos od 522 kilograma iliti 32 hiljade plodova paradajza.
La Tomatina je festival u Španiji koji se organizuje jednom godišnje. Tokom festivala učesnici se gađaju sa preko 150 hiljada plodova paradajza.
Još zdravstvenih činjenica
Paradajz brzo gubi vitamin C ako je izložen suncu nakon branja.
Paradajz ima snažna lekovita dejstva. Može smanjiti rizik od raka, pročistiti kancerogene materije iz dima cigareta, sprečiti kardiovaskularne bolesti, bogat je mineralima i vitaminima. Smanjuje hipertenziju, reguliše nivo šećera u krvi, razgrađuje kamen u žuči, koristi se u tretmanu zapaljenja i sadrži visok nivo antioksidanasa.
Zaključak
Paradajz je sočna i slatka namirnica koja je puna antioksidanasa i mogu pomoći u borbi protiv nekoliko bolesti.
Prema istraživanjima paradajz može pružiti nekoliko zdravstvenih benefita, uključujući zaštitu zdravlja srca, očiju, creva i mozga. Ovo povrće se smatra voćem i predstavlja odličan izvor nutrijenata poput kalijuma, vitamina C i likopena.
Paradajz može pomoći u prevenciji od raka kao i zaštita od UVB sunčevog zračenja, zahvaljujući antioksidansima.
Može postojati određeno ograničenje kao što je alergija. Ali većina osoba sme konzumirati paradajz u različitim oblicima, sirove, kuvane ili grilovane. Paradajz je odličan sastojak svaje zdrave dijete.