Voće u svakoj dijeti zauzima važno mesto. U ovom članku ćemo opisati koje voće preporučuje Paleo dijeta, kao i filozofiju i upozorenja sledbenika ove ishrane. Sve što ćete pročitati u tekstu ispod je mišljenje zagovornika Paleo načina života, neke tvrdnje su potkrepljene naučnim dokazima.
Vodi se večita rasprava o tome koliko i koje vrste voća treba konzumirati u okviru Paleo dijete. Uglavnom vlada diskusija zbog varirajućih količina prirodnih šećera koje voće sadrži. Svi ugljene hidrate (uključujući prirodne šećere iz voća) na različite načine. Nivo fizičke aktivnosti ima veliki uticaj na to koliko ugljenih hidrata vaše telo zahteva. Teško je dati opštu preporuku o tome koliko voća je u redu pojesti tokom dana.
Sigurno je da su naši preci, ljudi iz paleolita (osnov Paleo dijete) sakupljali i jeli voće. Naša tela su generalno dobro prilagođena procesiranju šećera koje voće sadrži. Voće takođe poseduje bogatstvo vitamina, minerala, fitohemikalija i vlakana koji doprinose našem zdravlju. Međutim, divlje voće dostupno pre hiljadu godina obično je bilo manje, bogatije vlaknima i manje slatko u poređenju sa voćem koje je danas široko dostupno.
Voće u Paleo dijeti
Za mnoge ljude koji tek počinju sa Paleo dijetom preporučuje se da konzumiraju voće sa oprezom. Možda jedna porcija dnevno sa voćem niskog sadržaja šećera za početak, dok ne vidite kako vaše telo reaguje. Sledbenici Paleo dijete nasuprot voću preporučuju povrće, orašaste plodove i semenke jer iz njih nesumnjivo možete dobiti zdrave ugljene hidrate.
Ako imate prekomernu telesnu težinu ili imate rezistenciju na insulin, možda ćete morati nastaviti ograničavati unos voća. Sve dok vaša težina ne opadne i vaše telo ne bude u mogućnosti da bolje reguliše nivo šećera u krvi. Tada ste slobodni jesti voće i eksperimentisati sa količinom i vrstama. Naravno, pažljivo pratite kako se vaše telo ponaša.
Prevashodno se držite voća koje je u sezonu, organsko i lokalno uzgajano. Neki vitamini i jedinjenja biljaka koja doprinose zdravlju u voću propadaju tokom vremena. Zato kupujte najsvežije voće koje možete pronaći. Tako ćete osigurati da dobijete sve koristi koje voće nudi. Budući da mnogo voća ima tanke, jestive kože, izbor organskog će pomoći u minimiziranju unosa toksičnih ostataka pesticida koji zagađuju mnoge industrijski uzgajane vrste.
Voće povoljno utiče na zdravlje
Kada se konzumira umereno, voće može biti veoma zdrav deo ishrane. Voće koje konzumiramo sadrži mnoge nutrijente koji donose benefite.
Antioksidansi koje voće poseduje ograničavaju produkciju slobodnih radikala. Štite kožu i pomažu u borbi protiv bolesti.
Voće sadrži vlakna koja mogu pomoći u snižavanju holesterola i podsticanju normalnih crevnih pokreta.
Folna kiselina iz voća potpomaže proizvodnju crvenih krvnih zrnaca i podržava razvoj fetusa u trudnoći.
Vitamin C pomaže očuvanju zdravlja zuba i desni, dok istovremeno podržava imunološki sistem.
Kalijum može pomoći održavanju zdravih nivoa krvnog pritiska i regulisanju ravnoteže tečnosti u telu.
Jagode
Jedno od letnjih blaga, sočne i mirisne jagode, odličan su dodatak Paleo ishrani. Stari Grci i Rimljani pisali su o jagodama, priznavajući da ovo voće ima zdravstvene benefite i lekovite vrednosti. Današnja nauka objašnjava zašto su jagode, voće koje spada u superhranu Paleo dijete. Pune antioksidanasa i drugih hranljivih sastojaka, ovo voće sa niskim sadržajem šećera zadovoljava zelju za slatkim. Istovremeno podržava imunološki sistem, pomažući u smanjenju rizika od bolesti srca i drugih zdravstvenih problema povezanih sa upalama. Samo imajte na umu da porcije koje jedete budu razumnih obima, bez dodatih šećera.
Štiti srce
Bolesti srca vodeći su uzrok smrti u Srbiji i na Balkanu. Ali ovo malo voće u obliku srca može smanjiti rizik od razvoja kardiovaskularnih problema. Srce i krvni sudovi trebaju zaštitu od napada oksidativnih i upalnih oštećenja sa kojima se suočavaju svakog dana. Jagode sadrže niz antioksidativnih jedinjenja biljnog porekla, uključujući vitamin C, crveno ljubičasti pigment antocijane i druge flavonoide, koji se mogu boriti protiv navedenih oštećenja.
Studije na populaciji pokazuju da ljudi koji konzumiraju puno vitamina C generalno imaju manji rizik od srčanih bolesti. Najverovatnije zbog njegovih antioksidativnih efekata, koje podjednako daruje ovo voće. Obilje antioksidanasa u jagodama direktno poboljšava i smanjuje nekoliko faktora rizika za kardiovaskularne bolesti. Jagode su fantastično voće jer snižavaju visoki krvni pritisak, donose poboljšanje kod dislipidemije (povišen LDL holesterol, trigliceridi, nizak HDL, dobar holesterol). Istraživanje objavljeno u Nutrition Research pokazalo je da jagode pomažu u regulisanju nivoa šećera u krvi, kontroli upale a to su dva ključna elementa Paleo dijete. Čini se da širok spektar antioksidanasa u jagodama sinergijski deluje kako bi pružio ove zaštitne efekte.
Smirite hroničnu upalu sa ovim voćem
Hronična upala može oštetiti gotovo svaki deo vašeg tela, povećavajući rizik od kardiovaskularnih bolesti, gojaznosti, dijabetesa, artritisa, raka, gubitka vida, kognitivnog opadanja i opšteg ubrzanog starenja. Naime, antioksidansi jagoda pomažu smirivanju te štetne upale. Recimo, polovina porcije (85 grama) naseckanih jagoda obezbeđuje 16 odsto dnevnih potreba za manganom. Navedeni oligoelement osobe obično dobijaju konzumiranjem integralnih žitarica. Pošto žitarice nisu deo Paleo dijete, voće vam može pomoći da dobijete dovoljno ovog elementa. Mangan u telu postaje najmoćnije sredstvo za hvatanje slobodnih radikala i smirivanje upale. Unutar ljudskog organizma generiše superoksid dismutaza, metaloproteinski enzim.
Ujedno sa koristima jagoda za srce, svi antioksidansi zajedno rade kako bi održali upalu pod kontrolom. Tokom jednog istraživanja, istraživači su izazvali upalu kod grupe ljudi hraneći ih obrokom sa visokim udelom ugljenih hidrata i umerenim udelom masti. Konzumiranje jagoda zajedno sa tim obrokom značajno je smanjilo upalni odgovor ispitanika u poređenju sa placebom. Biljna jedinjenja koja deluju protiv upale u jagodama takođe mogu smanjiti rizik od razvoja neurodegenerativnih bolesti povezanih sa starenjem. Vrhunsko voće jagode istovremeno štite od raka. Delimično zato što njihovi antioksidansi mogu neutralisati, smanjiti i popraviti oštećenja nastala usled oksidativnog stresa i upale.
Poboljšava imunitet
Samo 85 grama naseckanih jagoda obezbeđuju 50 miligrama vitamina C, otprilike tri četvrtine dnevnih potreba. Vitamin C deluje kao antioksidans koji neutrališe slobodne radikale koji oštećuju ćelije. Zapravo regeneriše druge antioksidanse u telu, kao što je vitamin E. Inače pomaže da vaš imunološki sistem pravilno funkcioniše smanjujući rizik od infekcija, ograničavajući ozbiljnost i trajanje bilo koje infekcije kojoj ste izloženi. Telo održava visoke nivoe vitamina C u belim krvnim zrncima (ćelijama) koje se nazivaju leukociti. Kada doživite stres ili dobijete infekciju, nivoi vitamina C dramatično opadaju. Budući da telo ne može skladištiti vitamin C, obnavljanjem nivoa konzumirajući voće bogato ovim antioksidansom pomoći će održavanju imunološkog sistema na vrhunskom nivou.
Ljudi su među retkim živim bićima koja ne mogu sintetisati Vitamin C iz glukoze. Budući da je vitamin C rastvorljiv u vodi, što znači da ga telo ne može skladištiti, važno je da svaki dan unesete dovoljno vitamina C. Muškarci bi trebali dobiti barem 90 miligrama, a žene trebaju težiti 75 miligrama dnevno. Jagode su ukusno voće koje će vam pomoći da dostignete kvotu.
Kako odabrati jagode
Hibridnim uzgojem jagode sadrže visoke nivoe toksičnih ostataka pesticida, stoga kupujte organske jagode kad god su dostupne. Ako pronađete lokalnu farmu ili parcelu gde možete sami brati, obavezno pitajte o praksama uzgoja. Jagode dostižu vrhunac od aprila do jula, zaista ima razlike u ukusu ovih krhkih plodova kada ih kupujete u sezoni i lokalno. Odaberite bobice koje su bujne, sjajne, duboko crvene, bez plesni i koje još uvek imaju svoje zelene peteljke. Neoprano, neočišćeno voće čuvajte u frižideru do četiri dana.
Borovnica
Borovnice su možda voće malih plodova, ali pružaju moćne zdravstvene koristi. Pune antioksidanasa koji neutrališu slobodne radikale, ovi dragulji se nalaze na mnogim listama superhrane, imaju posebnu vrednost u Paleo dijeti. Uistinu, kao voće sa niskim sadržajem šećera koje pruža zdrave ugljene hidrate za povećanje energije, nudi izuzetan sadržaj antioksidanasa. Ne uzrokuje nagli porast šećera u krvi i može se smatrati za idealno Paleo super voće. Dobre stvari zaista dolaze u malim paketima.
Antioksidansna snaga ovog voća
Izloženi ste slobodnim radikalima gotovo svuda, od faktora okoline kao što su dim cigareta, zagađenje vazduha i ultravioletno svetlo sunca. Neki se čak formiraju prirodno kada vaše telo pretvara hranu u energiju. Premda se telo može nositi sa određenom količinom slobodnih radikala, preopterećenje može oštetiti DNA, lipide i ćelije u gotovo svakom sistemu tela. Direktna posledica može biti kobna, zato je konzumiranje antioksidanasa važno za dobro zdravlje.
Jedna porcija (145 grama) borovnica sadrži impresivne količine snažnih antioksidanasa uključujući vitamin C (24% dnevnog unosa), tragove minerala mangana (25% onoga što su dnevne potrebe). Sadržaj antocijana je dokazan duboko plavom bojom. Između ostalog ovo voće sadrži manje količine vitamina A, bakra, cinka i selena, miks koji pruža širok spektar antioksidativne zaštite. Prema nekim merilima, borovnice sadrže više antioksidanasa od bilo kog drugog voća. Ovi antioksidansi održavaju ispravno funkcionisanje imunološkog sistema, štite kardiovaskularni sistem, smanjuju rizik od raka, suzbijaju štetnu upalu i suštinski usporavaju proces starenja. Nije loše za malu posudu sa bobicama.
Poboljšava funkcije mozga
Borovnice se hvale značajnim koristima za mozak. Poboljšavajući kognitivne funkcije i pamćenje, odlažući neurološki pad koji se javlja starenjem. Oksidativna šteta je posebno štetna za mozak jer telo ne može lako zameniti oštećene neurone. Antocijani u borovnicama mogu proći krvno-moždanu barijeru, direktno štiteći moždane ćelije i strukture od napada slobodnih radikala.
Do sada je većina istraživanja o borovnicama ispitivala efekte ekstrakta borovnica ili izolovane antioksidanse na životinjama u laboratoriji. Ali rane studije na ljudima su ohrabrujuće. Jedno istraživanje je pratilo više od 16 000 žena, istraživači su primetili da su žene koje su jele najviše borovnica i jagoda odložile pad pamćenja za do dve i po godine. Dokazi sugerišu da flavonoidi u borovnicama utiču na prosece pamćenja i učenja u hipokampusu, gde se odvija prostorno učenje.
Stabilizuju šećer u krvi
Borovnice sadrže 14,6 grama prirodnih šećera na jednoj porciji od 145 grama. Takođe pružaju gotovo 4 grama vlakana, što pomaže u postizanju cilja stabilnog nivoa šećera u prvi. To objašnjava zašto borovnice iako imaju umereno visok glikemijski indeks od 40 do 53, imaju glikemijski teret vrednosti samo 6. Glikemijski indeks je mera uticaja hrane na nivo šećera u krvi u poređenju sa čistom glukozom. Glikemijski teret uzima u obzir procenat hrane koji je ugljeni hidrat, vrednost manja od 10 se smatra niskom.
Borovnice sadrže rastvorljiva i nerastvorljiva vlakna, a svako utiče na nivo šećera u krvi na različite načine. Rastvorljiva vlakna se vežu za vodu u digestivnom traktu stvarajući gel koji usporava varenje. Prvenstveno sprečava apsorbovanje previše skroba ili šećera kroz želudac i creva. Promoviše sporije i kontrolisano oslobađanje glukoze u krv. Interesantno je međutim, da istraživanja ukazuju da nerastvorljiva vlakna više utiču na smanjenje rizika od dijabetesa tipa 2, možda poboljšavajući osetljivost na insulin. Nerastvorljiva vlakna borovnica, koja pomažu ubrzanju prolaska hrane i otpadnih proizvoda kroz digestivni trakt, nalaze se u kori voća.
Kupovina najboljih borovnica
Sezona borovnica traje od maja do oktobra, mada je ovo voće najbolje u julu. Kao i uvek birajte organske borovnice kad god možete. Ne samo da ćete smanjiti izloženost toksičnim ostacima pesticida nego ćete i dobiti više antioksidanasa jer organske borovnice imaju veći kapacitet ovih boraca. Naša iskrena preporuka je sakupljanje borovnica u prirodi. Divlje borovnice svakako ćete naći tokom sezone na Tari, Zlatiboru, Vlasini, Padinama Čemernika kao i mnogim drugim lokacijama velike nadmorske visine.
Birajte tvrđe plodove borovnica koje su podjednako obojene. Ne perite ih, stavite ih u frižider, mogu stajati do četiri dana. Pre upotrebe operite ih nežno i uklonite delove peteljki sa bobica. Najviše ćete imati koristi od antioksidanasa ako jedete borovnice sirove. Zagrevanje može uništiti neke od njihovih antocijana. Možete ih zamrznuti na nekoliko meseci, to neće uticati na njihove nutrijente.
Kupina – voće prijatelj srca
Ovo voće sa niskim sadržajem šećera zapravo nisu bobice uopšte, smatraju se skupovima, nekoliko pojedinačnih semenki ili drupeleta pričvršćenih za jedno jezgro. Visok procenat kože i semenki čini kupine neverovatno bogatim voćem hranljivim sastojcima i antioksidansima. Paleo dijeta ih smatra za super voće. Kupine potiču iz perioda pre više od 30 miliona godina sa prostora Azije, Evrope i Severne i Južne Amerike. Danas rastu širom sveta, mnogo ih je lakše sakupljati zahvaljujući uvođenju sorti bez trnova. Zdravi ugljeni hidrati kupine pružaju dugotrajnu energiju, čineći ih odličnim među obrokom pre ili posle treninga. Visok sadržaj vlakana pomaže nadoknađivanju dela vlakana koje izgubite konzumirajući žitarice ili mahunarke na Paleo dijeti.
Postoji više od 1000 poznatih vrsta kupina. U nekim zemljama rastu kao divlje voće i toliko su rasprostranjene da se smatraju korovom. Grci su koristili kupine za lečenje gihta. Egipćani su koristili tamni sok kao farbu za kosu, a bodljikavo grmlje su često sadili kao zaštitu od uljeza.
Prevencija raka
Kupine sadrže neverovatan niz antioksidanasa u vrlo visokim koncentracijama. Osim velike količine vitamina V (50% dnevnog unosa na 145 grama ploda) i mangana (skoro polovina dnevnih potreba), kupine sadrže crveno ljubičaste antocijane i podužu listu drugih flavonoida. Svi ovi antioksidansi skupa deluju, pomažući suprotstavljanju, smanjenju i popravci oštećenja od upale i slobodnih radikala u ćelijama i DNK. Pomenuta oštećenja mogu izazvati rak. Laboratorijska istraživanja na životinjama pokazuju specifične antikancerogene efekte za mnoge od flavonoida kupina. Na primer, elaginska kiselina smanjuje efekat estrogena u rastu ćelija raka dojke. Dodatno, uzrokuje smrt ćelija raka, pomaže jetri da razgradi i ukloni kancerogene materije iz krvi.
Vlakna u kupinama mogu pomoći u smanjenju rizika od raka. Decenijama su naučnici proučavali vezu između unosa vlakana i raka debelog creva i raka dojke. Rezultati studija su bili raznoliki, ali nedavni dokazi ukazuju da vlakna iz voća i povrća (za razliku od žitarica) mogu biti korisnija.
Koristi za srce
Jedna porcija od 145 grama pruža izuzetnih 8 grama vlakana, više od trećine potrebnog unosa za žene i više od 20% potrebnih količina za muškarce. Osim što podstiču zdravo varenje i smanjuju rizik od raka, vlakna u kupinama mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti. Rastvorljiva vlakna se vežu za žučnu kiselinu u digestivnom traktu, snižavajući nivo LDL i ukupnog holesterola. Dijetetska vlakna smanjuju cirkulilšuće nivoe C-reaktivnog proteina, markera za upalu koji je povezan sa rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Sve ovo dovodi do značajne zaštite srca. Istraživači u Holandiji pratili su više od 1300 muškaraca četrdeset godina. Otkrili su da svakih dodatnih 10 grama vlakana koje su konzumirali svakodnevno smanjili rizik umiranja od srčanih bolesti za 17%.
Kupine, fantastično voće pružaju dobru količinu kalijuma koji štiti srce, dobićete 233 miligrama minerala po jednoj porciji. Ovaj mineral pomaže srcu da normalno kuca, snižava krvni pritisak i smanjuje ukupni rizik od umiranja od kardiovaskularnih bolesti. Naravno, tu su svi ti antioksidansi koji deluju na mnogo načina. Umiruju upalu, štite krvne sudove od oštećenja i LDL holesterola koji se nakuplja kao plak u arterijama. Plak tvrdih masnih naslaga pre ili kasnije dovodi do srčanog ili moždanog udara.
Odabir kupina
Kupine počinju da cvetaju sredinom juna, obično ne sazrevaju do sredine jula i traju sve do sredine septembra. Nezrele kupine su tvrde i kisele, neće sazreti nakon branja, isplati se biti strpljiv. Kada uberete kupinu peteljka će otpasti i to je znak da je voće ubrano zrelo i na vreme. Zelene kupine je moguće otkinuti samo sa peteljkom. Kupujte organske kupine koje su sočne i imaju zift crnu boju. Najlepše su kupine iz šume, berite ovo divlje voće, to je najzdravija vrsta kupina. U svakoj šumi Srbije naći ćete ovo divlje voće.
Malina
Sa samo 5 grama prirodnih šećera i impresivnih 8 grama vlakana po porciji, slatko kisele maline su ukusan letnji tretman. Identično kupinama, maline se smatraju agregatnim, složenim voćem a ne pravim bobicama. Kupine i maline su voće iz porodice robus, zapravo su skup manjih semenku iz različitih jajnika jednog cveta, imaju trnovite grane. Maline su manje i delikatnije, imaju šupljinu u jezgru kada se uberu. Divlje maline postoje još od paleolitske ere. Verovatno su bile glavni izvor ugljenih hidrata za društva lovaca i sakupljača. Divlje vrste i danas su popularne uprkos obilju kultivisanih vrsta malina koju su dostupne danas.
Voće koje neutrališe slobodne radikale
Kao i druge bobice, maline zaslužuju svoj status superhrane zbog svojih izuzetno visokih nivoa antioksidanasa. Istraživanja pokazuju da divlje i kultivisano voće ima slične nivoe antioksidativnih jedinjenja biljnog porekla. Glavni antioksidansi fitohemikalije u malinama su antocijanini i elagitanini. Antocijanin je crveno ljubičasti pigment koji malinama daje dragocenu boju. Elegitanin je kompleksni biljni polifenol koji doprinosi ukusu malina. Maline pružaju više od polovine vitamina C koji biste trebali uneti svakodnevno i 41% dnevnog unosa antioksidativnih minerala mangana. U malinama su prisutne manje količine drugih flavonoida. Ovakav širok spektar antioksidanasa pruža snažnu zaštitu od različitih štetnih slobodnih radikala koji oštećuju ćelije i doprinose starenju, upali, raku, bolestima srca, problemima sa vidom i neurodegenerativnim bolestima.
Zahvaljujući svojim sposobnostima umirivanja upale, antocijanini i elegitanini mogu štititi hrskavicu i smanjiti početak ozbiljnog artritisa. Rana istraživanja pokazuju da elaginska kiselina, derivat elagitanina, takođe može smiriti upali u ištećenje creva. Elagitanini pokazuju poseban potencijal u prevenciji raka. Studija u časopisu Phytochemistry otkrila je da su elagitanini iz ekstrakta maline bili bolji od antocijanina u zaustavljanju razmnožavanja ćelija raka grlića materice. Druga istraživanja pokazuju da produkti razgradnje elagitanina inhibiraju rast ćelija raka prostate. Dodatna istraživanja će pokazati da li ovi obećavajući rezultati važe i za ljude.
Voće koje vašoj koži daje prirodnu lepotu
Maline nisu dobre samo za konzumiranje, dobre su i kao tretman za kožu. Ulje maline sadrži hranljivi vitamin E i omega 3 masne kiseline, a ima i prirodni faktor zaštite od sunca. Njen SPF kreće se od 20 do 50, to je navelo proizvođače kozmetike da istraže njenu upotrebu u proizvodima za negu kože.
Pomaže u borbi protiv gojaznosti
Paleo dijeta sprovodi jedno pravilo, bez žitarica i mahunarki, na prvi pogled može biti problem. Zagovornici ove dijete kažu da nisu potrebne kada imate maline bogate vlaknima. Impresivna količina vlakana pomaže u regulisanju nivoa šećera u krvi i osetljivost na insulin. To olakšava održavanje zdrave telesne težine i smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2. Takođe pružaju male količine mnogih vitamina B, koji pomažu telu da pravilno metabolizuje ugljene hidrate, proteine i masti. Čak i izvan ovih hranljivih materija, maline pružaju druge supstance koje mogu biti korisne za kontrolu težine. Istraživači su počeli istraživanje dve posebne supstance, ketone maline (reosmin aromatično jedinjenje) i vrstu flavonoida nazvanu tilirozid.
Studije na životinjama sugerišu da ketoni maline menjaju način na telo metabolizuje masti. To bi moglo pomoći u prevenciji ili smanjenju gojaznosti i masne jetre. Tilirozid je sprečio dobijanje težine i nakupljanje masti kod normalnih miševa. Takođe je pomogao gojaznim miševima da bolje regulišu nivo šećera u krvi i snize nivo holesterola, prema dva japanska istraživanja. Potrebno je još mnogo istraživanja da bi se dokazalo kakve sve zdravstvene benefite nose maline kao voće. Ali svakako doprinose mnogo tome, zato ih obavezno ubacite u redovnu ishranu.
Kupovina malina
Od preko 200 vrsta malina dostupnih na pet kontinenata širom planete, najpopularnije su sverlo crvene. Maline postoje i u različitim bojama crne, zlatne, ljubičaste i bele. Kod nas su maline najbolje od početka leta pa do samog kraja ovog godišnjeg doba. Kada birate maline, bar kod nas je veliki izbor. Srbija je treća po proizvodnji maline u celom svetu i prva po proizvodnji maline po glavi stanovnika. Svako selo centralne, zapadne, južne i istočne Srbije se bavi proizvodnjom maline. Najbolje je kupiti organske maline, ali ovo voće se u našoj zemlji organski proizvodi na manjim površinama. Svakako je najbolje voće kupiti direktno od proizvođača. Birajte čvrste, sočne maline lepe boje.
Maline možete zalediti i čuvati, inače su veoma kvarljive. Jedite ovo delikatno, vrlo kvarljivo voće u roku od jednog do dva dana od branja. Maline su obično skupe jer su mekane i lako se kvare što ih čini teškim za berbu i transport.
Trešnja – voće protiv bolova
Trešnje imaju dugu istoriju kao omiljeno voće, pričajući od trešnjama mislimo i na višnje. Neki dokazi sugerišu da su drveni Rimljani možda doneli određene sorte trešanja u Britaniju kada su zauzeli zemlju u prvom veku nove ere. Danas, trešnje kao voće rastu širom sveta. Iako trešnje sadrže više prirodnih šećera od niskoslatkih voćki poput bobica, njihova vlakna osiguravaju da se ti šećeri vare polako i postepeno oslobađaju u krvotok. To ih čini savršenim izvorom energizujućih ugljenih hidrata prijateljskih za Paleo ishranu. Trešnje pružaju dobre količine vitamina C, kalijuma i antioksidansa antocijanina koji im daju prelepu rubin crvenu boju.
Voće kao prirodno sredstvo za ublažavanje bola
Sledeći put kada osetite bol, voće vam može pomoći. Pokušajte griskati trešnje dugo u ustima umesto da uzmete pilulu. Antocijanini i druga biljna jedinjenja u trešnjama inhibiraju enzime nazvane ciklooksigenaza-1 i ciklooksigenaza-2 (COX-1 i COX-2). Antiinflamatorni lekovi ciljaju ove enzime, poput popularnih aspirina, brufena (ibuprofen) i lekova za artritis poput Celebrexa. Zapravo nekoliko laboratorijskih studija istraživača sa Univerziteta u državi Mičigen ukazuje na to da ekstrakti trešanja mogu inhibirati između 80 i 95% enzima COX-1 i COX-2, zavisno o sorti voća. Trešnje su jednako efikasne kao analgetici koje dobijamo bez recepta, ibuprofen i naproksen.
Istraživanja na ljudima su jednako ohrabrujuća. Trešnje inhibiraju upalu na nekoliko načina. Jedno istraživanje je pratilo osamnaest muškaraca i žena koji su jeli dve porcije trešanja svaki dan tokom 28 dana. Uzorci krvi potvrdili su da trešnje smanjuju devet različitih markera upale povezanih sa upalnim bolestima. Ranije istraživanje otkriva da pored smanjenja mera upale poput C-reaktivnog proteina i azotnog oksida, trešnje smanjuju nivoe urata u krv. Urat je supstanca koja izaziva giht, veoma bolan tip artritisa koji često pogađa zglobove palca na nozi.
Smanjuje upalu
Kisele trešnje mogu smanjiti upalu, mogu biti posebno korisne za smanjenje bolova i oštećenja mišića nakon napornih vežbi. Navedeni podatak prilično znači osobama koje se bave sportom ili vode aktivan Paleo način života. Trkači na duge staze koji su pili sok od kiselih trešanja (višanja) nedelju dana pre trke i tokom nje ocenili su svoje bolove znatno manjim u poređenju sa onima koji su pili placebo napitak sa trešnjama. Slično istraživanje je pratilo maratonske trkače. Otkriveno je da su mere upale bile primetno niže kod trkača koji su pili sok od trešanja pet dana pre trke i dva dana nakon nje. Njihova mišićna snaga se štaviše istovremeno brže oporavljala. Nivo antioksidanasa u njihovoj krvi povećali su se za 10% u poređenju sa trkačima koji su dobijali placebo napitak.
Trešnje za bolji san
Ako vam je potrebna mala pomoć da zaspite ili ostanete budni, probajte jesti trešnje pre spavanja. Kisele trešnje sadrže melatonin, hormon koji vaše telo proizvodi, a koji pomaže u usklađivanju cirkadijalnih ritmova i izaziva pospanost. Nakon konzumiranja soka od kiselih trešanja tokom nedelju dana, grupa volontera je izvestila o većem vremenu provedenom u krevetu. Imali su kvalitetniji san, duže ukupno vreme spavanju i bolju efikasnost sna.
Trešnje pomažu srcu
Slatke i kisele trešnje smiruju upalu koja može oštetiti srce, smanjujući reaktivni protein koji ukazuje na rizik od srčanih bolesti. Zapravo, studija objavljena u časopisu Journal of Nutrition o ljudima koji su jeli trešnje tokom 28 dana ima dokaze. Rezultati kažu da je voće smanjilo nivoe ovog c-reaktivnog proteina za 20%. Trešnje imaju i druge koristi za srce uključujući više od 300 miligrama kalijuma po porciji od 155 grama. Kalijum pomaže snižavanju krvnog pritiska, neutrališući efekte natrijuma. To se savršeno uklapa u savremenu Paleo ishranu koja sadrži 12,5 puta više kalijuma nego natrijuma.
Trešnje su voće koje sadrži antioksidativni flavonoid po imenu kvercetin koji štiti srce na više načina. Laboratorijske studije na životinjama pokazuju da kvercetin može smanjiti visok krvni pritisak. Pored toga smanjuje nivo LDL holesterola i rizik od ateroskleroze.
Izbor trešanja
Sveže trešnje su u sezoni od maja do jula. Slatke trešnje su ukusnije voće od kiselih, imaju i tvrđe meso. Tražite velike, sočne trešnje neoštećene sjajne kože i tvrdog mesa. Trešnje kupujte samo sa zelenim peteljkama jer se one beru isključivo sa njima. Boja peteljki ukazuje na to koliko dugo stoje nakon branja, braon i uvele peteljke ukazuju da trešnje stoje duže vreme. Zelene peteljke ukazuju na svežinu i da je voće tek ubrano. Boja plodova ukazuje na ukus koje voće poseduje. Tamnija crvena boja po pravilu znači slađe voće.
Trešnje su veoma kvarljive zato ih pojedite u roku od jednog ili dva dana od kupovine. Kako biste produžili njihov vek trajanja, nemojte ih prati dok niste spremni da ih pojedete. Ostavite peteljke i čuvajte ih u posudi ili otvorenoj kesi u frižideru. Trešnje se dobro zamrzavaju i zadržaće se zamrznute do godinu dana. Da biste zamrzli trešnje, dobro ih isperite i temeljno posušite. Rasporedite u jedan sloj na plehu ili tanjiru sa ivicom. Zamrznite ih preko noći i tako zamrznute prebacite u hermetički zatvorenu posudu.
Da biste izvadili koštice iz trešanja možete koristiti specijalno dizajniran alat za vađenje koštica. Ovaj alat nije pogodan samo za voće već odlično funkcioniše i za koštica maslina. Trešnju možete prerezati na pola i nožem ukloniti košticu. Ako kuvate trešnje možete je zgnječiti ravnom stranom kuhinjskog noža i izvaditi košticu.
Grejpfrut
Grejpfrut je poprilično novo voće u porodici citrusa. Otkriven na Barbadosu u 18. veku, grejpfrut je slučajni hibrid između pomela i narandže. Ima je dobio najverovatnije jer raste u grozdovima sličnim grožđu. Meso može varirati od svetlo žute do rubin crvene boje. Boja doduše ne utiče na ukus ali odražava sadržaj antioksidanasa. Puno ovih materija kao i vlakana, plus dobre količine kalijuma za snižavanje krvnog pritiska, vitamina B za proizvodnju energije, mogu pomoći da se zaštitite od niza savremenih oboljenja. Grejpfrut je super hrana koju treba uključiti kao redovno voće u savremenu ishranu.
Koktel antioksidanasa
Grejpfrut praktično vrvi od vitamina C, jedna porcija od 145 grama deljaka grejpfruta pruža 72 miligrama, 120% preporučenog dnevnog unosa. Vitamin c zauzima posebno mesto u svetu antioksidanasa jer ne samo da uništava slobodne radikale već obnavlja druge antioksidanse. Istraživanja sugerišu da vitamin C pomaže u sprečavanju ili odgađanju bolesti izazvanih oksidativnim stresom. Tu spavaju određene vrste kancera i kardiovaskularne bolesti. Takođe pomaže održavanju optimalnog funkcionisanja imunološkog sistema.
Grejpfrut obezbeđuje više od polovine vitamina A koji je potreban svakodnevno u obliku beta-karotena. Studije su pokazale da beta-karoten i vitamin A imaju posebne koristi za oči, uključujući zaštitu od katarakte i degeneracije makule. Odbijanje ovih antioksidanasa iz hrane izgleda deluje mnogo efikasnije nego uzimanje suplemenata. Na primer, visok unos beta-karotena i vitamina C, zajedno sa vitaminom E i cinkom može značajno smanjiti rizike oboljenja očiju.
Crveni i roze grejpfruti dobijaju boju od likopena, zanimljivo da ovo voće ima istu supstancu kao paradajz. Studije na populaciji predočavaju da zbog svoje snage kao borac protiv slobodnih radikala, likopen ima sjajna dejstva. Može smanjiti rizik od pojedinih vrsta kancera, posebno prostate i želuca. Telo bolje apsorbuje likopen iz kuvanog grejpfruta kada se konzumira sa malo masti.
Balanser šećera u krvi
Jedna porcija (145 grama) grejpfruta sadrži 16 grama prirodnih šećera, ali takođe poseduje 4 grama dijetalnih vlakana. Pomenuta vlakna usporavaju apsorpciju voćnog šećera i podstiču postepeno, dugotrajno oslobađanje tih šećera u krvotok. Kao izvor zdravih ugljenih hidrata sa glikemijskim opterećenjem samo 7, ovo voće je odlična opcija u Paleo ishrani.
Grejpfrut takođe ima skroman uticaj na nivo insulina, pomažući u sprečavanju oscilacija nivoa šećera u krvi. Insulin izaziva žeđ i iscrpljenost. Grupa volontera je jela pola grejpfruta pre obroka. Imali su niže nivoe insulina dva sata nakon obroka u poređenju sa onima koji su uzimali placebo kapsulu. Istraživanje u laboratoriji pokazuje da flavonoid grejpfruta nazvan naringenin pomaže insulinskom radu efikasnije povećavajući sposobnost mišića da apsorbuju i koriste glukozu.
Odabir grejpfruta
Sezona grejpfruta traje od oktobra do maja, mada ovo voće možete pronaći u prodavnicama tokom cele godine. Bezsemene vrste su lakše za pripremu i konzumaciju. Bez obzira na vrstu koju odaberete, birajte tvrde grejpfrute sa tankom, glatkom kožom koji su teži u odnosu na veličinu. Grejpfruti će trajati oko jedne nedelje na sobnoj temperaturi ili dve do tri nedelje u frižideru. Najlakše je oguliti i podeliti grejpfrut rukama.
Interakcija grejpfruta sa lekovima
Grejpfrut i sok od grejpfruta može opasno interagovati sa dugom listom često propisivanih lekova. Nije uvek dovoljno jednostavno konzumirati grejpfrut u različito vreme od uzimanja lekova. Ovo voće remeti enzime koji razgrađuju lekove u vašem digestivnom sistemu kako bi ih telo moglo koristiti. Znači da lekovi mogu ostati u sistemu predugo ili nedovoljno dugo ili im se apsorpcija može povećati na rizične nivoe. Obavezno se savetujte sa lekarom ili farmaceutom da li je problematično koristiti konkretne lekove i konzumirati grejpfrut.
Smokva – voće za energiju
Voće, spomenuto u Bibliji i drugim drevnim spisima, smokve imaju dugu i bogatu istoriju. Prema arheološkim dokazima sa severa Izraela, ta istorija seže možda više od 780 hiljada godina. Iako su današnje smokve verovatno veće i slađe od onih ranih sorti, naši preci su uživali u njima.
Tipične zapadne dijete koje se oslanjaju na lažne izvore energije poput kofeina i rafiniranog šećera kako bi vas održale energičnim, na kraju vas iscrpljuju. Imate jedva dovoljno energije da preživite dan, kamoli da budete fizički aktivni koliko biste trebali. Međutim, Paleo voće poput smokvi pruža vam stvarnu energiju visokokvalitetnim ugljenim hidratima. Smokve sadrže minerale kalijum, magnezijum, gvožđe i kalcijum koji daju energiju i pomažu održavanju jačine kostiju. Postoji stotine vrsta smokvi, različitih boja, od bele do gotovo crne. Iako sušene smokve mogu biti najpristupačnije, sveže smokve su izuzetno ukusne i korisnije.
Kao i ostalo voće, suve smokve često se tretiraju sumpor-dioksid gasom ili sulfitima kao konzervansom. Jedna od sto osoba je osetljiva na sulfite, posebno ljudi sa astmom. Oni mogu doživeti neprijatne reakcije nakon konzumacije. Zabranjena je upotreba sulfita u hrani koja ima etiketu „organsko“.
Smokve, voće kao gorivo za trening
Smokve su sočne i slatke, što odražava njihov nešto veći prirodni sadržaj šećera, ali takođe pružaju obilje vlakana. Kombinacija vlakana i šećera obezbeđuje ravnomerno snabdevanje energijom, bez naglih padova. Tri srednje smokve sadrže 4,5 grama vlakana, što je značajan doprinos. Prosečne dnevne potrebe za žene je 25 grama, a za muškarce 38 grama.
Tri smokve obezbeđuju 350 miligrama kalijuma, što je otprilike 7% preporučenog dnevnog unosa. Kalijum igra ključnu ulogu u kontrakciji mišića i komunikaciji nerava, pomažući srcu da pravilno kuca. Kalijum pomaže skeletnim mišićima da se nose sa teškim treninzima. Takođe pomaže u održavanju niskog krvnog pritiska kako bi srce moglo efikasnije pumpati kiseonikom bogatu krv kroz telo. Ovo će omogućiti da vežbate intenzivnije, da pritom ne osećate da ulažete više napora.
Smokve su takođe dobar izvor magnezijuma, koji je ključan za svaki ogran u telu, posebno za srce i mišiće. Magnezijum podržava funkciju mišića i nerava, održavajući ritam srca i smanjujući krvni pritisak. Magnezijum održava nivo energije tako što pomaže telu da pravilno koristi glukozu i proizvodi supstancu poznatu kao adenozin trifosfat. ATP je primarni izvor energije tela.
Uz magnezijum, gvožđe u smokvama pomaže stvaranju ATP-a. Gvožđe vas održava budnim dovodeći energizirajući kiseonik do svake ćelije u telu. Vrsta gvožđa koju smokve sadrže nazvana je nehe gvožđe. Bolje se apsorbuje kada se konzumira sa vitaminom C. Iako smokve same sadrže malo vitamina C, poboljšajte apsorpciju gvožđa konzumirajući drugo voće bogato ovim vitaminom.
Ojačavanje kostiju
Ako brinete o tome da li unosite dovoljno kalcijuma kada ste Paleo dijetom isključili mlečne proizvode, probajte slatko voće, smokve. Ovi ukusni voćni plodovi su iznenađujuće dobar izvor kalcijuma. Tri srednje smokve obezbeđuju 6% dnevnih potreba. Kako bi maksimizirali apsorpciju kalcijuma izbegavajte da uz smokve konzumirate kranu bogatu oksalnom ili fitičnom kiselinom. To uključuje spanać, kelj, orašaste plodove i semenke. Kalijum u smokvama takođe održava kosti snažne, smanjujući rizik od osteoporoze. Kosti sadrže polovinu svih magnezijuma u telu. Ovaj mineral koji obavlja više zadataka takođe pomaže u regulisanju nivoa kalcijuma u telu.
Antioksidansna svojstva smokve
Smokve obezbeđuju izuzetnu količinu antioksidanasa koji se bore protiv slobodnih radikala. Štiteći ćelije od oksidativnih ištećenja smanjuju rizik od bolesti srca, raka i svih vrsta bolesti povezanih sa upalama. Iako sve vrste smokvi sadrže polifenol, flavonoide i antocijanin, tamnije vrste pružaju najviši ukupni nivo antioksidanasa. U poređenju antioksidativnog sadržaja šest različitih vrsta smokvi različitih boja od crne do crvene, žute i zelene, crne smokve su se pokazale kao najbolje.
Odabir smokvi
Ovo sveže voće možete naći na tržištu od juna do rane jeseni. Odaberite sočne i tamno zelene smokve, ali ne gnjecave i oštećene. Proverite da li je koža čista i suva, glatka i neoštećena. Sveže smokve trebaju imati blago slatkast miris, kiselkast miris znači da su ubrane davno. Izuzetno lako kvarljivo voće je najbolje čuvati u plastičnoj kesi u najhladnijem delu frižidera. Pojedite ih najkasnije dva dana od kupovine. Koža im je jestiva, dobro ih isperite pre konzumiranja.
Jabuka
Jabuka je jedno najpopularnije voće u svim umerenim regionima sveta. Naučnici su utvrdili da su današnje gajene jabuke koje jedemo potekle od divljih jabuka iz centralne Azije pre 4000 godina. Moguće je da su za ovo voće doprinele druge divlje vrste duž puta Svile, od Azije do Zapadne Evrope. Sa velikim brojem sorti koje možete izabrati, ovo legendarno voće pruža dobre količine vlakana, kalijuma, vitamina C i drugih antioksidanasa. Dodajte tome dugu istoriju i činjenicu da jabuke pružaju polako sagorevajuće ugljene hidrate koji obezbeđuju postepen protok energije, dobićete jedno izuzetno voće, superhranu za Paleo dijetu.
Briga o srcu pomoću voća
Jedna jabuka dnevno čuva vas valje od kardiologa. Vlakna, kalijum i antioksidansi u jabukama pomažu u zaštiti srca i krvnih sudova na mnogo načina. Jabuke kao voće odlično nadomešćuju vlakna koje ste ranije dobijali iz žitarica i mahunarki, a Paleo dijeta ih zabranjuje. Jedna velika jabuka ima izuzetnih 5,4 grama vlakana, što je 22% preporučene dnevne vrednosti za žene i 15% za muškarce. Ta vlakna mogu smanjiti holesterol, posebno LDL, loš holesterol i smanjiti visok krvni pritisak. Istraživanja očigledno pokazuju da dijete bogate vlaknima pomažu u regulisanju šećera u krvi, održavanju zdrave težine i smiruju upale. Svi zaštitni mehanizmi se sabiraju, svakih dodatnih 10 grama vlakana koje unosite dnevno smanjuje rizik od bolesti srca za 17%. Pored toga, što je veći unos vlakana, to je manji rizik od prvog moždanog udara, piše časopis Stroke.
Kalijum iz voća igra ulogu u prevenciji bolesti srca. Dovoljan unos kalijuma u ishrani pomaže srcu da održi ravnotežu i snizi visok krvni pritisak. Povećanje unosa ovog minerala može smanjiti šansu da umrete od bolesti srca. Istraživači, naučnici u ukazali da u većini razvijenih zemalja ljudi konzumiraju samo oko trećinu potreba za kalijumom. Najbolji način da povećate unos kalijuma je da jedete voće i povrće.
Jabuke sadrže raznovrsne antioksidanse, mnogi od njih se nalaze u svetlo pigmentiranoj kori. Osim što obezbeđuju 17% preporučenog dnevnog unosa vitamina C, koji štiti srce, jabuke pružaju polifenole poput antocijanina, kvercetina i katehina. Laboratorijska istraživanja pokazuju da se antioksidansi u jabukama bore protiv slobodnih radikala kako bi smanjili oksidaciju lipida. Takođe snižavaju holesterol i smiruju upale koje mogu oštetiti srce.
Vrste jabuka
Kod nas i u svetu se prodaje preko 100 sorti jabuka, svaka sa karakterističnom kombinacijom ukusa, boje, teksture i fitohemikalija. Najpopularnije voće se prodaje u sortama:
- Ajdared (Ajdaho red) su veoma ukusne, imaju krupnije, okrugle plodove. Najčešće su zelene boje sa dosta crvenih nijansi preko.
- Gala je roze crvena jabuka. Tvrda i hrskava, gala jabuka je odlična za jedenje iz ruke ili za dodavanje blagog slatkastog ukusa u jelima.
- Zlatni delišes je žute do svetlo zelene kože. Blago slatkog ukusa i sočnog mesa koje ne tamni, pružaju odličan hrskav osećaj. Odlične su za sve namene ali gube deo ukusa kuvanjem.
- Greni smit jabuka je hrskava i sočna, sa svetlozelenom kožom i slatko kiselim mesom. Ova univerzalna jabuka je odlična za grickanje i kuvanje.
- Crveni delišes je velika jabuka sa sjajno crvenom kožom. Imaju izduženi oblik sa pet karakterističnih izbočina na dnu. Slatke, jednostavne i najbolje za jedenje iz ruke.
- Fudži je slatka, sočna i hrskava jabuka. Dobre su za grickanje ali se takođe dobro drže pri pečenju.
- Petrovača je jedna od najstarijih sorti kod nas. Ima veoma karakterističnu aromu, a ukus joj je sladak i blago kiseo. Voće ove sorte je manjih plodova, oblik je okruglasti, spljoštena sa strana. Koža je zelena sa crvenim šarama.
- Čačanska pozna je sorta koja je proizvedena kod nas, na Agronomskom Fakultetu u Čačku. Njeni plodovi su zelene boje, okrugli i krupniji od prosečne jabuke.
- Kožara je krupna jabuka, okruglog oblika i ima deblju pokožicu od ostalih vrsta. Plodovi su zeleni, prošarani crvenim nijansama.
- Kolačara je domaća, najbliža sorta divljoj jabuci. Prijatnog mirisa i kiselog ukusa idealna je za kolače.
Berba jabuka
Jabuke lako možete pronaći u prodavnicama tokom cele godine, naročito je zabavno pratiti korake predaka i brati ih u voćnjaku. Sezona jabuka na severnoj hemisferi počinje krajem leta i traje do početka zime. Jabuke dostupne tokom ostatka godine obično se uvoze sa južne hemisfere ili iznose iz hladnjača, što ih poprilično dobro čuva. Jabuke treba da budu tvrde i teške za svoju veličinu, ali izbegavajte one sa modricama ili probušenom kožom.
Većina jabuka u marketima je premazana voskom, tako da sjaj nije pravi pokazatelj svežine. Ovo voće ima miris i to predstavlja dobar trag sveže jabuke, one su sigurno sveže ako im je miris sladak. Jabuke će opstajati tri nedelje u fiokama za povrće u frižideru. Nalaze se na listi „prljavih dvanaest“ organizacije Environmental Working Group. Što znači da su meu voćem i povrćem najviše zagađeni toksičnim ostacima pesticida. Zato ih kupujte organske kad god ste u mogućnosti. Pre upotrebe dobro operite voće kako bi izbegli izlaganje pesticidima.
Limun
Sa svojim ubitačnim ukusom, limun osvežava gotovo svako jelo. Limun, koji je najverovatnije najpopularnije citrusno voće na svetu, možda potiče sa severozapada Indije. Smatra se da su se proširili na Južnu Italiju oko 200. godine pre nove ere, pre nego što su gajeni u Iraku i Egiptu od 700. godine nove ere. Osim što su drevno voće, hrana i doprinose raznovrsnim antioksidansima u ishrani, mnogo drugih činjenica kaže je super voće. Iako imaju kiselkast ukus, deluju kao baza u organizmu, pomažući vam da održavate blago alkalni pH krvi. Telo optimalno funkcioniše na 7,4 pH, dok je 7 pH neutralno. Karakteristika da ovo fantastično voće održava pH nivo u krvi ga čini superhranom.
Voće kao pojačavač imunološkog sistema
Limun obezbeđuje skoro 140% dnevnog unosa vitamina C koji je potreban. Budući da je vitamin C rastvorljiv u vodi, limun može pomoći da se dostigne dnevna kvota. Kora limuna sadrži više vitamina V od soka i mesa i čini se boljom u suzbijanju aktivnosti slobodnih radikala. Uvek kada pripremate jelo sa limunom obavezno pospite malo narendane kore limuna za najveću korist od antioksidanasa.
Iako vitamin C jača imunološki sistem, ne čini se da smanjuje rizik od oboljevanja od prehlade. To važi osim ako ste vrhunski sportista, poput maratonca u čijem slučaju dodatni vitamin C smanjuje šanse prehlade za 50%. Neka istraživanja sugerišu da može skratiti trajanje prehlade za 10%, ukoliko dođe do nje.
Flavonoidi u limunu takođe pomažu smirivanje upale koja potiskuje imunitet, izazvane napadima slobodnih radikala. Interesantno je da flavonoidi i vitamin C poboljšavaju antioksidativnu aktivnost jedno drugom. Osim toga, neki dokazi ukazuju da flavonoidi moraju biti prisutni kako bi vitamin V mogao da funkcioniše kako treba u telu.
Prevencija raka voćem
Studije na populaciji pokazuju da konzumiranje flavonoida iz citrusa može smanjiti rizik od razvoja određenih vrsta kancera. Poput želudačnog i pankreasnog kancera. Laboratorijske studije kažu da neki flavonoidi u limunu, nazvani limonoidi, mogu štititi od karcinoma dojke i debelog creva. Drugi flavonoid, naringenin, čini se da zaustavlja širenje ćelija raka jetre. Flavonoidi iz citrusa mogu pomoći u prevenciji raka na tri načina. Prvo, sprečavaju formiranje novih ćelija raka. Drugo, zadržavaju i sprečavaju karcinogene da stignu do mesta u telu gde bi najverovatnije formirali kancerogene ćelije. Treće, metabolišu karcinogene u manje toksične forme i sprečavaju njihove biološke efekte.
Prirodna detoksikacija
Bez obzira na to koliko ste pažljivi u vezi svojih izbora hrane i proizvoda za ličnu negu u savremenom svetu nemoguće je izbeći izloženost okolnih štetnih toksina. Postoji razlog zašto sokovi za čišćenje i planovi detoksikacije ističu limun na prvo mesto. Jedno jedinjenje u limunu, nazvano d-limonen podstiče peristaltiku, odnosno pokretanje otpada kroz creva. Peristaltika sprečava ekstremno zadržavanje toksina u digestivnom traktu. Citrusni flavonoidi podržavaju jetru, glavni organ za detoksikaciju tela. Popularno voće limun ima moć da vas zaštiti, odbijanjem štetnih slobodnih radikala i suzbijanjem upale u ćelijama jetre. Laboratorijske studije ukazuju da ekstrakt limuna može zaštititi jetru povećanjem nivoa antioksidativnih enzima, superoksid dismutaze i katalaze.
Kako izabrati limun
Ovo sunčano voće možete pronaći tokom cele godine. Potražite limune sa svetlo žutom, nezgužvanom kožom. Zelena nijansa limuna može značiti da limun nije potpuno zreo. Najsočniji limun ima tanku kožu i najčešće je težak u odnosu na veličinu. Zreo limun mora da bude tvrd, mek limun je star. Izaberite organski limun kako biste smanjili izloženost toksinima iz kore, posebno ako ćete koristiti koru. Čuvan u frižideru, limun će trajati do tri nedelje. Međutim, isparljiva ulja iz kore počinju brzo da se raspršuju, ne skidajte koru limuna sve dok ga ne planirate odmah upotrebiti. Vitamin C u limunu se brzo razgrađuje, preostali plod ili sok koristite u roku od dva dana. Sok možete zamrznuti kako bi sačuvali vitamin C. Iscedite ga u kalup za led i zamrznite, zatim kocke prenesite u hermetički zatvorenu posudu.