Emfizem pluća je bolest koja nastaje usled oštećenja alveola u plućima. Emfizem pluća se karakteriše kao progresivna, hronična bolest. Predstavlja trajno proširenje disajnih puteva. Kod emfizema pluća može se razviti opstrukcija (blokada) koja zadržava vazduh unutar pluća. Ako je u plućima previše zarobljenog vazduha, grudni koš može izgledati naduvano. Sa manje aktivnih alveola, manje kiseonika ulazi u krvotok.
Vremenom, unutrašnji zidovi vazdušnih mehurića slabe i pucaju, stvarajući veće vazdušne prostore, mehure. To smanjuje površinu pluća i samim tim količinu kiseonika koja stiže u krvotok. Kod izdaha, oštećene alveole ne funkcionišu pravilno i stari vazduh ostaje zarobljen, ne dajući prostora da uđe svež, kiseonikom bogat vazduh.
Većina osoba sa emfizemom pluća takođe boluje od hroničnog bronhitisa. Hronični bronhitis je upala bronhijalne cevi koja prenosi vazduh do pluća. To dovodi do kašlja. Emfizem pluća i hronični bronhitis su dva stanja koja čine hroničnu opstruktivnu bolest pluća (HOBP).
Pušenje je vodeći uzrok HOBP. Lečenje može usporiti napredovanje ovih bolesti, ali ne može popraviti oštećenja.
Emfizem se obično razvija nakon mnogo godina pušenja. Međutim emfizem pluća može imati i druge uzroke. Na prvom mestu uzrok može biti zagađen vazduh, genetski (nasledni faktori), poput nedostatka alfa-1-antitripsina i dugotrajne respiratorne infekcije.
U ovom članku ćemo objasniti kako nastaje emfizem pluća, koji su simptomi, uzroci i kako ga lečiti. Takođe ćemo izneti iskustva obolelih, kao i prognoze i smrtnost.
Šta je emfizem pluća?
Emfizem pluća se vremenom razvija i uključuje postepeno oštećenje tkiva pluća, posebno uništavanje alveola (malih vazdušnih kesica). Postepeno, ovo oštećenje uzrokuje pucanje vazdušnih kesica i stvaranje jedne velike vazdušne kese umesto brojnih malih kesica. Smanjenje površine pluća zarobljava vazduh u oštećenom tkivu i sprečava kretanje kiseonika kroz krvotok. Ova blokada uzrokuje prepunjenost pluća i čini disanje sve težim.
Alveole su male, tanke, krhke vazdušne kesice raspoređene u grupama na kraju bronhijalnih cevi duboko unutar pluća. U zdravim plućima, ima prosečno oko 300 miliona alveola. Kada udišete (inhalirate), vazduh putuje kroz bronhijalne cevi dok ne stigne do alveola. Kada vazduh stigne tamo, alveole se šire, upijaju kiseonik i prenose ga u krv. Prilikom izdisanja (ekshalacija), alveole se sužavaju i izbacuju ugljen-dioksid iz tela. Sve ove funkcije su ugrožene kod osoba koje imaju emfizem pluća.
Zamislite vaša pluća kao balončiće u obliku mehurića. Alveole su kao pojedinačni mehurići u balonu. Ako imate emfizem pluća, vaše alveole se na kraju raspadaju. Umesto mnogo malih balončića, razvijete veliku vazdušnu kesu, poput velikog vazdušnog jastuka. Ovo oštećenje uzrokuje smanjenje ukupne površine vaših pluća i otežava dobijanje svežeg vazduha u pluća i izlazak vazduha iz njih. To otežava disanje i stvara osećaj nedostatka daha.
Kao hronična opstruktivna bolest pluća, emfizem se stavlja u isti koš kao i bronhitis. Međutim, emfizem pluća se znatno razlikuje od HOBP grupe koja je opšti termin i obuhvata niz progresivnih bolesti pluća.
Emfizem pluća i hronični bronhitis često deluju kao udružene bolesti. Emfizem pluća je bolest koja oštećuje alveole u plućima, glavni simptom je otežano disanje. Hronični bronhitis je stanje pluća koje uništava cilije u disajnim putevima. Cilije su organele ćelija slične dlačicama koje izbacuju bakterije i druge čestice iz disajnih puteva. Glavni simptom hroničnog bronhitisa je proizvodnja sluzi, uključujući vlažan kašalj koji proizvodi gustu, obojenu sluz iz pluća.
Da li je emfizem pluća izlečiv?
Ne, ne postoji lek za emfizem pluća, ali postoje dostupni tretmani koji se fokusiraju na olakšavanje disanja pacijenata i poboljšanje njihovog kvaliteta života. U ozbiljnim slučajevima, emfizem pluća može dovesti do životno ugrožavajućih komplikacija ili smrti.
Ako ste pušač koji boluje od ove bolesti, prestanak pušenja može usporiti oštećenje koje se uzrokuje u plućima. Sva nastala oštećenja ostaće vam do kraja života.
Ko najčešće oboljeva?
Emfizem pluća najčešće pogađa muškarce i osobe muškog pola u dobi od 50 do 70 godina. Međutim, pogađa i žene, a može biti dijagnostikovan i kod osoba od 40 godina starosti.
Najčešće oboljevaju osobe koje su izložene zagađenjima, poput duvanskog dima, hemikalija i zagađenja iz vazduha.
Istraživanje vršeno na Tajvanu 2021. godine, pokazuje povezanost sa povećanim rizikom od emfizema pluća kod osoba koji su pušači dugi niz godina. Takođe povezuju emfizem sa povećanim zagađenjem vazduha česticama PM2.5, NO2 i O3. Naročito kod osoba sa već postojećim bolestima iz HBOP grupe. Ovo istraživanje nas stavlja u neugodnu poziciju, naročito građane Srbije i Bosne i Hercegovine koji žive u gradovima sa visokim nivoima zagađenja vazduha tokom zimskih dana.
Savetujemo osobama koje već imaju neko oboljenje pluća da miruju u svojim domovima tokom povećanog zagađenja vazduha.
Koliko je često oboljenje?
Jedini precizan podatak koji posedujemo za sad je da oko 3 miliona ljudi boluje od emfizema pluća u Sjedinjenim Američkim Državama.
U Srbiji je konstantan porast obolelih na godišnjem nivou. Iako broj slučajeva emfizema pluća i ostalih HBOP oboljenja eksponencijalno i drastično raste, veoma malo se priča o ovoj bolesti u javnosti. Veoma je važno pratiti savete lekara i na taj način sprečiti pojavu ovih bolesti.
Velika studija o HOBP oboljenjima u Srbiji otkriva da su najčešći komorbiditeti kod HOBP oboljenja bili hipertenzija dislipidemija, hronična bolest bubrega, anksioznost i depresija. U istraživanju je učestvovalo 10.013 ispitanika, starosti preko 40 godina, što je i jedan od faktora rizika.
Emfizem pluća Simptomi
Mnoge osobe ne primete simptome. Uglavnom se jave kasno lekaru, tek kada emfizem pluća uništi 50% ili čak više plućnog tkiva. Dakle, emfizem pluća možete imati godinama a da ne primetite nikakve znakove ili simptome. Prvi znaci emfizema uključuju postepeno otežano disanje i umor.
Možda ćete početi da izbegavate aktivnosti koje vas dovode do otežanog disanja, koje bi dodatno pogoršalo simptome.
Simptomi emfizema pluća uključuju:
- Otežano disanje, naročito tokom fizičkih aktivnosti, čak i laganih
- Dugotrajni umor
- Dugotrajni, pušački kašalj
- Zviždanje ili sviranje u plućima
- Pritisak u grudima (stezanje)
- Konstantan osećaj nedostatka vazduha
- Povećano lučenje sluzi koja ima neobičnu boju, poput zelene ili žute
- Problemi sa srcem
- Problemi sa spavanjem, nesanica (insomnija)
- Anksioznost i depresija
- Značajan gubitak težine
Emfizem pluća vas stavlja u konstantan rizik od raznih plućnih infekcija. Najveći je rizik od pojave bronhitisa i upale pluća.
Ukoliko iskusite bilo koji od navedenih simptoma, naročito ako otežano dišete duži vremenski period obavezno posetite lekara. Ukoliko budete izbegavali i odugovlačili posetu lekaru, simptomi će vremenom postati mnogo teži za podnošenje. Bolest će napredovati, a oštećenja nastala usled bolesti su nepovratna. Lekar će vas pregledati, obaviti analize i uspostaviti najbolju terapiju.
Emfizem pluća Uzroci
Glavni uzrok emfizema pluća je dugotrajna izloženost vazdušnim iritansima. Jedan od uzroka koji je zauzeo presto je pušenje.
Dim cigareta uništava tkivo pluća, iritira disajne puteve, izaziva upalu i oštećuje cilije. Nadražene i oštećene cilije mogu uzrokovati oticanje disajnih puteva. Što može rezultirati povećanom lučenju sluzi i otežano izbacivanje i čišćenje disajnih puteva. Ovako udružene promene izazivaju otežano disanje i kratak dah.
Najčešći uzroci emfizema pluća:
- Pušenje cigareta
- Konzumacija kanabisa
- Korišćenje vejpova i elektronskih cigareta
- Dim od cigara, pasivno pušenje
- Zagađenje u vazduhu, naročito tokom zime
- Prašina i ostale sitne čestice
- Hemijska isparenja
Emfizem pluća takođe može biti uzrokovan naslednim nedostatkom proteina koji štiti elastične strukture pluća. To se međutim veoma retko dešava i naziva se emfizem sa nedostatkom alfa-1-antitripsina.
Faktori rizika
Emfizem najčešće nastaje kod pušača cigareta, ali takođe su pušači lula, kanabisa i elektronskih cigareta podložni. Rizik za sve vrste pušača raste sa brojem godina i količinom konzumiranog duvana i materija.
Iako se oštećenje pluća koje se javlja kod emfizema pluća razvija postepeno, većina ljudi sa emfizemom pluća koji je uzrokovan duvanom počinje da oseća simptome bolesti između 40. i 60. Godine života.
Izloženost pasivnom duvanskom dimu može biti joše jedan od faktora rizika za emfizem pluća. Pasivni duvanski dim, je dim koji nenamerno udišete iz cigarete, lule ili cigare nekog drugog. Boravak u okolini pasivnog duvanskog dima povećava rizik od emfizema.
Ako ste profesionalno izloženi isparenjima ili prašini u riziku ste. Udisanjem isparenja određenih hemikalija ili prašine od žitarica, pamuka, drveta ili rudarskih proizvoda, veća je verovatnoća da ćete razviti emfizem pluća. Ovaj rizik je još veći ako pušite.
Udisanje unutrašnjih zagađivača, kao što su isparenja od grejnih godina, kao i spoljašnjih zagađivača, na primer, izduvni gasovi automobila, povećava rizik od emfizema.
Komplikacije
Kolabirano plućno krilo (pneumatoraks) može biti opasno po život kod osoba koje imaju težak emfizem pluća, jer je funkcija njihovih pluća već značajno oslabljena. Ovo je retko, ali veoma ozbiljno stanje.
Srčani problemi – emfizem pluća može povećati pritisak u arterijama koje povezuju srce i pluća. Ovo može izazvati stanje nazvano Hronično plućno srce (cor pulmonale), u kom se deo srca širi i slabi.
Rupe u plućima (buli) – neke osobe sa emfizemom pluća mogu razviti prazne prostore u plućima nazvane buli. Mogu biti velike, skoro kao polovina pluća. Pored toga što smanjuju prostor za širenje pluća, gigantske rupe mogu povećati rizik od pneumatoraksa.
Stadijumi emfizema pluća
Globalna inicijativa za hronične opstruktivne bolesti pluća kategorizuje HOBP u četiri stadijuma. Emfizem pluća je uzrok HOBP, ali nemaju svi pacijenti sa emfizemom HOBP. Lekari koriste stadijume kako bi opisali emfizem. Stadijumi su sledeći:
- Stadijum 1: ovo je najblaži stadijum emfizema pluća. Pluća funkcionišu barem 80% od zdravih pluća osobe iste starosti, visine i pola.
- Stadijum 2: ovo je umereni emfizem. Pluća funkcionišu između 50 i 70%.
- Stadijum 3: teški emfizem, gde pluća funkcionišu između 30% i 49%.
- Stadijum 4: veoma težak emfizem pluća, gde pluća funkcionišu manje od 30%.
Emfizem pluća smrtnost
Prosečna očekivana životna dob varira u zavisnosti od godina starosti i stadijuma emfizema pluća. Kao i od navika i stila života obolelog. To se odnosi da li je pacijent pušač ili nikada nije pušio cigarete. Pušenje smanjuje prosečnu očekivanu životnu dob za 3,5 godina, povećavajući smrtnost. Genetski faktori takođe igraju ulogu u očekivanoj životnoj dobi i verovatnoći od smrtnosti.
Stopa smrtnosti je znatno veća među starijim starosnim grupama. Većina smrti (85%) od HOBP javlja se kod osoba starijih od 65 godina. Na sreću, stope smrtnosti opadaju kod osoba u ovoj starosnoj grupi. Među osobama starosti od 55 godina i starijim, stopa smrtnosti opada za svaku desetogodišnju starosnu grupu. Osim kod onih starijih od 85 godina, kod kojih je stopa povećana u poslednjih 25 godina.
Muškarci između 50. i 70. Godine najčešće su pogođeni emfizemom pluća. Medicinske studije o tome kako emfizem pluća i pušenje smanjuju prosečnu očekivanu životnu dob 65-godišnjih muškaraca i smrtnost pokazuju sledeće:
Dijagnostika emfizema pluća
Da bi utvrdio da li imate emfizem pluća, vaš lekar će vas ispitati o medicinskom dosijeu i obaviće fizički pregled. Takođe će vas ispitati o simptomima da bi utvrdio smer u kom će se obavljati dalje analize. Nije moguće na osnovu simptoma utvrditi prisustvo bolesti.
Fizički pregled uključuje osluškivanje pluća pomoću stetoskopa. Ukoliko lekar primeti čudne zvukove u plućima, poput praznih zvukova može konstatovati da pluća zadržavaju vazduh, te da ne postoji kretanje vazduha u tom delu pluća.
Analize na koje vas lekar može uputiti su:
- RTG snimak grudnog koša
- CT skener
- Ispitivanje funkcije pluća
- Gasne analize krvi
- EKG
- Analiza krvne slike
Rendgenski snimak grudnog koša može pomoći u utvrđivanju dijagnoze naprednog emfizema i isključivanju drugih uzroka otežanog disanja. Međutim, rendgenski snimak grudnog koša takođe može pokazati normalne nalaze ako imate emfizem u početnom stadijumu.
CT skener (računarska tomografija) kombinuje rendgenske snimke snimljene iz mnogo različitih pravaca kako bi se stvorile poprečne slike unutrašnjih organa. CT skeniranje može biti korisno za otkrivanje i dijagnozu emfizema pluća. Takođe možete imati CT skeniranje ako ste kandidat za operaciju pluća.
Analiza krvi se obavlja uzimanjem krvi iz vene. Obično se testira kako bi se odredilo koliko dobro vaša pluća prenose kiseonik u krvotok i koliko uspešno otklanjaju ugljen-dioksid.
Ispitivanje funkcije pluća je neinvazivna analiza, meri koliko vazduha vaša pluća mogu zadržati i koliko dobro vazduh protiče kroz pluća. Takođe može meriti koliko dobro vaša pluća dostavljaju kiseonik u krvotok. Jedan od najčešćih testova koristi jednostavan instrument nazvan spirometar, u koji duvate.
Lečenje
Emfizem pluća koji se ne leči vremenom može napredovati. Obzirom da bolest nije izlečiva, strategije lečenja se oslanjaju na usporavanje napretka bolesti. Takođe fokus pada na povećanje funkcija pluća koliko god je to moguće. Ovo zahteva nekoliko vrsta lečenja, kao i potpunu promenu navika i životnog stila pacijenta.
Lekovi
Zavisno od ozbiljnosti simptoma, doktor može predložiti:
- Bronhodilatatori: Ovi lekovi mogu pomoći u olakšanju kašlja, otežanog disanja i problema sa disanjem, opuštajući sužene disajne puteve.
- Inhalacioni steroidi: Kortikosteroidni lekovi inhalirani kao aerosolni sprejevi smanjuju upalu i mogu pomoći u olakšavanju otežanog disanja.
- Antibiotici: Ako imate bakterijsku infekciju, poput akutnog bronhitisa ili upale pluća, antibiotici će pomoći.
Terapija
Program respiratorne rehabilitacije može vas naučiti vežbama disanja i tehnikama koje mogu pomoći u smanjenju otežanog disanja i poboljšati vašu sposobnost vežbanja.
Terapija ishranom je veoma korisna, dobićete savete o pravilnoj ishrani. U ranim fazama emfizema pluća, mnogo ljudi trebaju izgubiti težinu. Dok ljudi sa emfizemom pluća u kasnoj fazi često trebaju dobiti na težini.
Dodatni kiseonik je veoma važan u terapiji. Ako imate težak emfizem pluća sa niskim nivoom kiseonika u krvi, redovna upotreba kiseonika kod kuće i tokom vežbanja može pružiti olakšanje. Mnogi ljudi koriste kiseonik 24 sata dnevno. Obično se primenjuje putem tankog creva koje se ubacuje u nozdrve.
Hirurgija
Zavisno od ozbiljnosti vašeg emfizema, doktor može predložiti jednu ili više različitih vrsta hirurških intervencija:
- Hirurgija smanjenja zapremine pluća. U ovoj proceduri, hirurzi uklanjaju male klinove oštećenog plućnog tkiva. Uklanjanje obolelog tkiva pomaže preostalom plućnom tkivu da se proširi i efikasnije radi poboljšavajući disanje.
- Bronhoskopsko smanjenje zapremine pluća je procedura u kojoj hirurg postavlja jednosmerni „ventil“ u disajne puteve. Ovaj ventil bi trebalo da dozvoli vazdugu da napusti taj deo pluća, ali ne i da uđe. Ova operacija bi trebalo da spreči stvaranje zarobljenog vazduha u plućima.
- Transplantacija pluća je opcija ako imate teška oštećenja pluća i ako su druge opcije neuspele.
Prevencija
Najbolji način da smanjite rizik od razvoja emfizema pluća je da izbegavate pušenje. Prestanak pušenja je težak proces. Može biti potrebno više pokušaja da uspešno prestanete pušiti. Kada budete spremni, razgovarajte sa lekarom ili posetite preventivni centar, dobićete potrebne savete o odvikavanju od pušenja. Pomoći će vam da razvijete plan za prestanak pušenja. Takođe može biti korisno pridružiti se grupama podrške koje se okupljaju upravo u preventivnim centrima domova zdravlja.
Još neki načini za smanjenje rizika od razvoja emfizema pluća:
- Izbegavajte pasivno pušenje, zagađen vazduh, hemijska isparenja, prašinu, polen i perut dlake kućnih ljubimaca
- Ako ste u mogućnosti, testirajte kuću na radijaciju, naročito na radon.
- Nosite masku ako radite sa nekim hemikalijama ili živite u veoma zagađenim područjima.
Emfizem pluća prognoza
Prognoza zavisi od ozbiljnosti emfizema. Ako imate blagi emfizem pluća, prognoze su naravno bolje. Međutim, čak i blagi emfizem pluća može uticati na neke sposobnosti, posebno ako imate preko 65 godine. aktivnosti poput hodanja, penjanja stepenicama ili oblačenja mogu izazvati pojavu simptoma.
Ukoliko imate težak emfizem pluća, disanje je izuzetno teško i možda ćete imati potrebu za redovnom medicinskom pomoći.
Za emfizem pluća nema leka. Čak i ako prestanete pušiti, vaša pluća neće moći da izleče postojeća oštećenja. Međutim, možete usporiti emfizem terapijom. Kvalitet vašeg života biće bolji što ranije počnete lečenje emfizema.
Zato se obratite lekaru ako se pojave bilo kakvi simptomi koji upućuju na emfizem.
Život sa emfizemom
Ako imate emfizem pluća možete preduzeti nekoliko koraka kako biste zaustavili njegov napredak i zaštitili se od komplikacija:
- Prestanite pušiti. Ovo je najvažnija mera koju možete preduzeti za svoje opšte zdravlje i jedina koja može zaustaviti napredovanje emfizema. Pridružite se programima za odvikavanje od pušenja ako vam je potrebna pomoć. Ovakvi programi su organizovani širom Srbije u domovima zdravlja. Takođe izbegavajte prostorije u kojima se puši jer pasivno pušenje može pogoršati bolest.
- Izbegavajte respiratorne iritanse i alergene. Kako ne bi došlo do pogoršanja simptoma emfizema izbegavajte isparenja boja, izduvne gasove automobila, neke mirise pri kuvanju, određene parfeme, čak i paljenje sveća i tamjana. Redovno menjajte filtere klima uređaja kako biste ograničili zagađivače i spoljne alergene.
- Vežbajte redovno. Pokušajte da vas problemi sa disanjem ne spreče u svakodnevnim fizičkim aktivnostima poput treninga. Redovan trening, blagi kardio može povećati kapacitet vaših pluća. Pokušajte sa vežbama snage, sklekovi su idealna vežba.
- Zaštitite se od hladnog vazduha jer može izazvati grčeve bronhijalnih prolaza, što otežava disanje. Tokom hladnih dana, nosite šal ili masku preko usta i nosa tokom izlaska napolje. To će omogućiti da zagrejete vazduh koji ulazi u pluća.
- Primajte preporučene vakcine. Obavezno primite godišnju vakcinu protiv gripa i vakcine protiv pneumonije (upale pluća) prema savetima lekara.
- Preventivno delujte protiv respiratornih infekcija. Učinite sve što možete da izbegnete direktan kontakt sa ljudima koji imaju prehladu ili grip. Ako morate da se družite sa velikim grupama ljudi tokom sezone prehlade i gripa, nosite zaštitnu masku. Često perite ruke i nosite malu bocu dezinfekcionog sredstva na bazi alkohola i koristite ga po potrebi.
Emfizem pluća iskustva
Prenećemo vam nekoliko iskustava osoba koje pate od emfizema pluća. Na osnovu njihovih godina, navika i posla kojim se bave možda možemo utvrditi šablon. Njihova iskustva nam mogu pomoći da razumemo bolest i kako je to živeti sa njom.
Iskustvo mladića, 20 godina starosti
„Imam 20 godina i pušio sam dosta duvana, cigarilosa. Takođe sam koristio vejpove i sve to od svoje 15. Godine. nedavno mi je dijagnostikovan blagi emfizem i bronhitis, ali se čini mnogo gore nego što kažu. Zevanje i borba da udahnem vazduh, kao i dispneja tokom vežbanja, neke su od stvari koje mi veoma smetaju. Počeo sam da osećam ove simptome pre godinu dana i nisam mogao da dobijem dijagnozu sve do prošlog meseca jer su svi moji RTG snimci, CT skenovi, testovi funkcije pluća i spirometrije izgledali normalno.
Ne bi se to ni dogodilo da nisam platio pregled kod veoma dobrog i iskusnog specijaliste za plućne bolesti. On je odmah uvideo nekoliko nepravilnosti na CT skeniranju. Moji rezultati funkcije pluća su i dalje bili normalni. Rečeno mi je da sam u redu i da će mi lekovi pomoći, ali mi se disanje pogoršavalo.
Treba napomenuti da ne patim od kašlja i nemam simptome škripanja u plućima. Vrlo je neobično da neko u mojim godinama dobije dijagnozu KOPD. Mislim da je to razlog zašto nisam dobio dijagnozu više od godinu dana jer su me lekari jednostavno prevideli. Ljudi koji su mi bliski takođe su mislili da je sve u mom umu jer ništa ne bi pokazalo na snimcima i testovima, što me je jako deprimiralo.
Još uvek tragam za lekom koji će mi pomoći da se rešim dispneje. Trenutno uzimam Relvar Eliptu, Oxis turboinhaler i preventivni inhalator, ali to zaista ne pomaže. Koristio sam brojne druge lekove ali bez uspeha.“
Iskustvo stolara, 40 godina, nikada nije pušio
„Imam 30 godina, radim kao stolar, imam suprugu i dvoje dece. Moj posao je progresivno postao sve teži za obavljanje, što je rezultiralo nekoliko dana bolovanja zbog nedostatka daha i iscrpljenosti. Pitam se da li neko ima iskustva sa emfizemom jer radeći kao stolar brinem. Simptomi se pogoršavaju i ne znam da li ću moći da izdržavam svoju porodicu ili ću morati da se prekvalifikujem za neki manje fizički zahtevan posao.
Lekovi i inhalatori se menjaju i konstantno moram konsultovati specijalistu. Još uvek ne znam u kom stadijumu je moja bolest.“
Iskustvo opštinskog službenika, 61 godina, pušač
„Otkrio sam da imam emfizem pre oko četiri godine, osetio sam kratak dah što je značajno uticalo na kvalitet mog života. Svaki dan sam se mučio sa osnovnim kućnim poslovima, čak i kratka šetnja do prodavnice je postala veoma naporna za mene. Uporno mi se javljala vrtoglavica zbog nedostatka kiseonika. Rad je postao otežan, posebno pomisao da moram ići stepenicama.
Iscrpeli smo sve moguće terapije, lekar mi je predložio ugradnju ventila. Posle procedure ventila, više se ne plašim pomisli da ću morati da obavljam jednostavne zadatke kao što je usisavanje kuće. Primetio sam da na poslu postepeno prestajem da razmišljam o penjanju stepenicama. Definitivno mi je poboljšao kvalitet života.“
Zaključak
Preko tri miliona ljudi u Americi ima dijagnozu emfizem pluća. Emfizem pluća je jedna respiratornih bolesti koja se može sprečiti jer je tako snažno povezana sa pušenjem. Zagađivači vazduha, nedostatak alfa-a-antitripsina i respiratorne infekcije takođe mogu igrati ulogu, ali se pušenje smatra uzrokom broj jedan.
Znaci i simptomi emfizema se ne pojavljuju odmah, potrebno je nekoliko godina da se razviju. Kada počnu, obično uključuju otežano disanje, kašalj sa šlajmom, škripanje i pritisak u grudima.
Za dijagnozu emfizema potrebno je nekoliko analiza, uključujući RTG snimke grudnog koša, pulsnu oksimetriju, spirometriju, CT skener, testove funkcije pluća, test arterijskih gasova u krvi i EKG.
Iako emfizem ne može biti izlečen, mnogi tretmani su dostupni kako bi se simptomi kontrolisali. Bronhodilatatorski lekovi opuštaju mišiće, antiinflamatorni lekovi mogu smanjiti upalu disajnih puteva. Terapija kiseonikom može pomoći pacijentima kojima je potrebna pomoć pri disanju. Neoperativni endobronhijalni ventili mogu biti postavljeni kako bi omogućili zarobljenom vazduhu da izađe. U ekstremnim situacijama, hirurška intervencija redukcije volumena pluća može olakšati pritisak uklanjanjem dela obolelog tkiva ili se može razmotriti transplantacija pluća.